Kinesko širenje ugljena: rizik od klimatskih ciljeva i tranzicije energije!

Kinesko širenje ugljena: rizik od klimatskih ciljeva i tranzicije energije!

Kina se pojavila u prvoj polovici 2025. s rekordnom količinom novonastalog na mreži. Proširenje 21 gigavata najveća je vrijednost prvih šest mjeseci od 2016. godine. Za 2025. predviđa se dodatni kapacitet od preko 80 gigavata elektrana na ugljen, što jasno daje do znanja da upotreba ugljika u Kini ne pokazuje nikakve potpise slabljenja unatoč napretku obnovljivih energija. Kineska vlada također planira proširiti više od 500 gigavata vjetra i solarne energije za istu godinu kako bi pokrila promjenjivu potrebu za energijom, ako nije dovoljno električne energije iz obnovljivih izvora, kao što je [vienna.at] (https://www.vienna.at/mehr-bohlekraft-intromnetz/962076.

Istodobno je, međutim, promocija elektrana s ugljenom kontroverzno. Kritičari tvrde da tekući procvat ugljena u Kini ugrožava napredak u klimatskoj zaštiti. Kina je najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova koji oštećuju klimu, a također se obvezao smanjiti svoju emisiju CO2. Prema [Spiegel] (https://www.spiegel.de/swissenschaft/energiewende-chinas-köka-gefaehrdet-klimaziele-a-69279AC9-CE9C-ES9B-ESSISCIONS INGLEST INGLEST49B), ugljen.

Suprotstavljeni ciljevi u energetskom sektoru

Energetski sektor u Kini, kao najveći izvor emisija CO2, uspio je smanjiti svoje emisije za tri posto u prvoj polovici 2025. godine. Čitave emisije ugljičnog dioksida pale su za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kina ima cilj postići najvišu razinu emisija CO2 do 2030. godine i postati neutralna klimatska do 2060. godine. Ipak, odobrenje novih elektrana na ugljen s ukupnom proizvodnjom od 25 gigavata postavilo je pitanja o klimatskim ciljevima u prvih šest mjeseci godine Tagesschau.

Elektrane s ugljenom s više od 240 gigavata trenutno su u izgradnji ili su već odobrene u Kini. Oni ne bi trebali samo proširiti kapacitete, već i jamčiti sigurnost i stabilnost napajanja. Ovi se projekti grade u regijama koje već imaju dovoljnu električnu energiju ugljena, što kritičari kritiziraju, budući da se zahtjevi središnje vlade ne provode u mnogim područjima.

Analitičari sumnjaju da sponzori projekta žele koristiti vremenski prozor do 2030. godine kako bi potvrdili vrhunac emisije CO2. Nesigurnost u vezi s potrebama energetske i klimatske politike u nadolazećem petogodišnjem planu, koji počinje 2026., ostaje. Međutim, kineska vlada naglašava da bi povećana predanost obnovljivim izvorima energije trebala biti u skladu s ekonomskim rastom i dekarbonizacijom, iako se širenje snage ugljena smatra gubitkom ulaganja.