Obama upozorava: Trump napada slobodu izražavanja - što to znači za nas?

Obama upozorava: Trump napada slobodu izražavanja - što to znači za nas?

U trenutnom govoru, Barack Obama zatražio je od medijskih kompanija u Sjedinjenim Državama da se brane od "državne prisile" koja prijeti slobodi izražavanja. Prema [Kleinezeitung.at] Obama je naglasio da je ta sloboda zajamčena prvim ustavnim dodatkom. Njegove su izjave pojačane slučajem bivšeg komentatora "Washington Post" Karen Attiah, koji je objavljen prema kritičkim izjavama o nasilju oružja i neaktivnosti "White America". Obama je objavio izvještaj "New York Timesa" u kojem se raspravlja o otpuštanju Attiaha i uspostavio vezu između reakcije na njezino ponašanje i pooštrene klime protiv medijskih kritika pod Trumpovom vladom.

Trumpova administracija sve je više djelovala protiv kritičara u nedavnoj prošlosti. Na primjer, Trump je tužio "New York Times" na 15 milijardi dolara (približno 12,7 milijardi dolara) zbog navodne klevete. Također je pohvalio odluku ABC -a da razbije kasnu noćnu emisiju Jimmyja Kimmela, koja je previše kritično komentirala okoliš bivšeg predsjednika. Ironično je da Obama optužuje Trumpovu vladu da pribjegava takozvanoj "otkazivanju kulture", koju je ranije kritizirala. Ova kultura opisuje oblik socijalnog ostracizma koji vlada sve više koristi protiv neugodnih glasova.

Otkazivanje tečaja na Sveučilištu Columbia

Drugi primjer utjecaja pritiska na slobodu izražavanja je otkazivanje tečaja "Rasa, medija i međunarodnih poslova" na Sveučilištu Columbia. Attiah, koji je također radio kao predavač na Sveučilištu, sada nudi tečaj besplatno i kritizira sveučilišnu administraciju zbog svog nedostatka. Ovo otkazivanje smatra se kao odgovor na pritisak koji je predsjednik Trump izvršio u odnosu na pro-palestinske prosvjede, prema [NewsOne.com]. Attiah zahtijeva neovisnu raspravu i naglašava da medijska pismenost ne bi trebala ovisiti o institucionalnim ograničenjima.

Ovi događaji ilustriraju zabrinjavajući trend u kojem crni nastavnici nude neovisne tečajeve kako bi promicali povijesna razmišljanja izvan odobrenih pripovijesti. Osim Attiaha, dr. Marvin Dunn pokrenuo je sličnu inicijativu u kojoj podučava crnu povijest bez odobrenja. Ovaj trend pokazuje kako obrazovni utemeljeni u zajednici pristupa sve većem otporu akademskoj atmosferi koja se smatra autoritarnom.

Sloboda izražavanja i društvene napetosti

Dubok problem, međutim, ostaje rasprava o slobodi izražavanja, koja je oblikovana tako osvrnuta "kultura otkazanja". [bpb.de] izvještava o negativnim učincima ove kulture na diskurs. Dok neki političari, poput Friedricha Merza, kulturu otkaza identificiraju kao opasnost za slobodu izražavanja, kritičari tvrde da je to samo "moralna panika". Ankete pokazuju da značajan dio stanovništva u zapadnim zemljama, uključujući 57 % Britanaca i 55 % Amerikanaca, šuti zbog straha od kritike.

U Njemačkoj samo 45 % anketiranih vjeruje da mogu slobodno izraziti svoje mišljenje. Ove studije ilustriraju rastući osjećaj neizvjesnosti koji čak utječe na politički i društveno počinjene građane u njihovoj vanjskoj izjavi. Primjer za to je odbacivanje Jamesa Benneta, prema mišljenju "New York Timesa" i uklanjanje pjesme Eugen Gomringera na sveučilištu u Berlinu.

Ova dinamika baca svjetlo na složena pitanja o odnosu između mišljenja i moći, kao i ulogu institucija pri održavanju ili ograničavanju slobode diskursa. Politička polarizacija u Sjedinjenim Državama posebno ima posljedice, što bi moglo utjecati i na Europu u budućnosti. Rasprava o tome kako bi se sloboda izražavanja trebalo razumjeti i prakticirati ostaje trenutna i izuzetno relevantna.