Gösgen Nuklearna elektrana: 46 godina bez sigurnosnih dokaza - opasnost za regiju!

Gösgen Nuklearna elektrana: 46 godina bez sigurnosnih dokaza - opasnost za regiju!

Nuklearna elektrana Gösgen, koja se nalazi u blizini Basela, zabrinjavajuća je tema od svog puštanja u pogon 1979. godine. U nedavnom izvješću, švicarski nuklearni nadzor ENSI priznao je da elektrana nije ispunjavala temeljne sigurnosne zahtjeve već 46 godina. Ova odstupanja mogla bi imati ozbiljne posljedice, pogotovo ako uzmete u obzir da curenje izvan zgrade reaktora može dovesti do činjenice da jezgra reaktora više ne može biti ohlađena na odgovarajući način. Takvi sigurnosni nedostaci nisu novi i već su određeni na prijelazu tisućljeća kada je nadzor bio prevaren pojednostavljenim proračunima i pogrešnim tvrdnjama operatera.

Situacija je izlijena krajem svibnja kada je nuklearna elektrana Gösgen zatvorena zbog nedostatka sigurnosnih dokaza. Unatoč ovom razgradnju, napajanje švicarskog napajanja ostalo je stabilno, što je postavilo strah od ovisnosti o nuklearnoj energiji. Unatoč tome, rizik od ambalaža čini elektranu kritičnom točkom u švicarskoj energetskoj politici. Moguća jezgra u topljenju jezgre mogla je ugroziti Švicarsku, već i velike dijelove Njemačke, s rizikom od radioaktivne kontaminacije, što bi moglo utjecati na Stuttgart i šire.

Sigurnosni deficit i nestabilnost cijevi

Prema trenutnom izvješću ENSI -ja, pretpostavljena stabilnost rashladnih cijevi u nuklearnoj elektrani Gösgen u osnovi je pogrešna. Trenutni nalazi pokazuju da su, unatoč prethodnom saznanju, ove cijevi nestabilnije nego što su prvobitno pretpostavljene. Rizik od ozbiljne nesreće stoga je veći nego što se ranije tvrdilo. Bilo bi potrebno organizirati evakuacije u Njemačkoj u slučaju akutnog incidenta u roku od nekoliko sati, što ilustrira dimenziju potencijalnog rizika.

2024. godine ENSI je registriran kao dio inspekcija da je nuklearna elektrana Gösgen imala 8 pojava izvještavanja. Iako je većina tih incidenata klasificirana kao manja, ostaje činjenica da su sigurnosne provjere i kombinirana komora ključni za procjenu biljnih država. Kao primjer, Federalni inspektorat nuklearne sigurnosti (ENSI) navodi osnovne elektrane Beznau i Leibstadt, u kojima su također prijavljene pojave, ali nijedna u mjeri u kojoj je bio kritični sigurnosni deficit, kao što je uočeno u Gösgenu.

Na trenutnu raspravu o sigurnosti sigurnosti Gösgen također utječu budući planovi za radioaktivni otpad i njihovo odlaganje. U 2024. NaGRA planira dvije prijave za odobrenje okvira koje utječu na dugoročno upravljanje radioaktivnim otpadom. Tema sigurnosti i potrebni dokazi stoga postaju višestruka briga među stanovništvom u širem kontekstu.

Dostupne informacije ne samo da ukazuju na potrebne, već i hitno potrebne mjere za poboljšanje sigurnosnih standarda. Rasprava o nuklearnoj elektrani Gösgen i njegovim sigurnosnim nedostacima sigurno se neće završiti dok se ne postigne značajan napredak.