Migracije donose blagostanje: Kako Ukrajinci osvajaju tržište rada!

Migracije donose blagostanje: Kako Ukrajinci osvajaju tržište rada!

Rasprava o migracijama posljednjih je godina sve važnija, posebice u Europskoj uniji. Iako mnogi ljudi imaju malo izravne veze s imigracijom u svom svakodnevnom životu, to je pitanje sveprisutno kao politički problem. Prema istraživanju Eurobarometra, migracija je drugi najveći problem u Europi, nakon rata u Ukrajini. Vlade pokušavaju odvratiti neželjene imigrante i privući potrebne kvalificirane radnike. Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) rasvjetljava ekonomski učinak posljednjeg vala migracija i donosi pozitivan zaključak.

Godine 2022. migracija u EU dosegla je rekordnu razinu od 6,5 milijuna ljudi, uključujući oko četiri milijuna iz Ukrajine. Taj porast rezultirao je porastom stanovništva od 1,4 posto, što predstavlja značajan porast u odnosu na izbjegličke valove 2015./2016. MMF napominje da s više ljudi dolazi veća potražnja i veća ponuda radne snage, što znači da pozitivni učinci useljavanja nadilaze povezane troškove.

Integracija Ukrajinaca na tržište rada

Značajan aspekt trenutnog vala migracije je brzina kojom se Ukrajinci integriraju na tržište rada. U usporedbi s prošlim izbjegličkim tokovima, mnogi su uspjeli brzo pronaći posao. Tu je presudnu ulogu odigrala velika potražnja za radnicima u EU. Osim toga, mnogi su Ukrajinci brzo dobili dozvolu za rad. OECD izvješćuje da stopa zaposlenosti Ukrajinaca u zemljama EU varira od 60 posto u Poljskoj do ispod 20 posto u Italiji. To su vrijednosti koje se obično postižu tek nakon duljeg boravka od pet ili više godina.

Ovakav razvoj doveo je do povećanja broja ljudi u radnoj dobi u EU. Dok je 2021. zabilježen pad od 265.000 ljudi, 2022. taj je broj porastao za 838.000. Prema MMF-u, taj je porast prvenstveno nadoknađen imigracijom, koja je djelomično zadovoljila ekstremnu potražnju za radnom snagom. Gotovo dvije trećine novih radnih mjesta otvorenih između 2019. i 2023. popunili su migranti, dok je stopa nezaposlenosti među građanima EU-a pala na povijesno najnižu razinu.

Ekonomski rast kroz imigraciju

S više ljudi na tržištu rada, poboljšali su se i ekonomski izgledi. Produktivnost migranata igra glavnu ulogu. Iako su mnogi migranti prekvalificirani i rade na poslovima ispod svoje razine obrazovanja, oni i dalje imaju značajan pozitivan utjecaj na rast gospodarstva EU-a. MMF procjenjuje da će unatoč hipotetski nižoj produktivnosti migranata, dodatni rast od imigracije od 2020. do 2023. povećati potencijalni rast za oko 0,5 postotnih bodova godišnje do 2030.

Ali migracija donosi i izazove. Početni troškovi su stvarni, a MMF ih procjenjuje na 0,2 posto ekonomske proizvodnje EU - znatno niže od povećanih prihoda od migracija. Dugoročni učinci uvelike ovise o integraciji migranata na tržište rada.

Postoje i kritički glasovi koji kažu da migranti djeluju kao depresori plaće, što može dovesti do nepovoljnog položaja lokalnog stanovništva u zapošljavanju. Međutim, cjelovita analiza plaća trenutno nije moguća zbog nedostatka pouzdanih podataka.

Osim toga, često se ističe sukob resursa: migranti se natječu za životni prostor, mjesta za obuku, kao i zdravstvene i prijevozne usluge. U regijama s visokom razinom useljavanja to može dovesti do primjetnih izazova koji stavljaju veliki pritisak na resurse u javnom sektoru.

Unatoč tim zabrinutostima, MMF savjetuje kreatorima politike da migrantima olakšaju pristup tržištu rada uz pružanje dostatnih javnih usluga kao što su škole i zdravstvena skrb kako bi se izbjegli sukobi oko resursa.

Postoji jasna veza: što više ljudi dolazi u EU, to je veći potencijal za gospodarski rast – sve dok je integracija imigranata uspješna. Međutim, ostaje pitanje kako se dodatni državni prihodi od imigracije mogu razumno iskoristiti za poboljšanje trenutne situacije. Cijelu situaciju i dalje prate kontroverzne rasprave, a MMF poziva političare da proaktivno iskoriste prilike koje im pružaju migracije.