Veleposlanik Ljubinski odlazi iz Austrije: Što ostaje od misije?

Veleposlanik Ljubinski odlazi iz Austrije: Što ostaje od misije?

Dmitri Ljubinski, dugogodišnji veleposlanik Ruske Federacije u Austriji, sljedećih tjedana prestaje s radom u Beču. Najava o skoroj smjeni objavljena je u četvrtak putem Facebook objave. Još uvijek nije objavljen nasljednik, a Rusija nije zatražila novog veleposlanika oe24 prijavio.

Imenovan od strane predsjednika Putina 10. kolovoza 2015., Lyubinski je vidio i široke bilateralne mogućnosti i dramatična ograničenja nametnuta ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače 2022., tijekom svog gotovo desetljeća na dužnosti u Beču. Od tada su Lyubinski i njegovi kolege diplomati uglavnom bili isključeni sa službenih austrijskih događaja, što je zateglo diplomaciju između dviju zemalja. Ono što je posebno zapaženo je izostanak austrijskih predstavnika na prijemu za “Dan Rusije”, na kojem je bio samo poduzetnik Siegfried Wolf.

Diplomatski učinci i kritika

Ljubinski je novinarima rekao da je njegov boravak u Austriji obilježen “mnogim godinama koje nisu bile lake”. Kao postignuće posebno je istaknuo inicijative vezane uz Veliki Domovinski rat. Ipak, požalio se na negativno izvještavanje austrijskih medija koji, po njegovom mišljenju, daju iskrivljenu sliku Rusije. Ljubinski je također kritizirao neutralnost Austrije. Napomenuo je kako nedostaje agenda za ozbiljan dijalog te je istaknuo kako je domaći politički vrh narušio diplomatsku tradiciju Beča.

U međuvremenu, ukrajinski veleposlanik u Austriji, Vasyl Khymynets, opisao je situaciju u Ukrajini kao brutalnu i genocidnu. Ističe da je mir moguć samo ako Rusija prestane s vojnim aktivnostima. Kako danas izvijestio, kritizirao je Khymynetove mirovne prijedloge, koji su formulirani bez Ukrajine, i opisao članstvo u NATO-u kao najučinkovitiji put za mir i sigurnost u Europi. Prijetnja od Rusije središnje je pitanje koje dovodi u pitanje suvremenu relevantnost austrijske neutralnosti.

Problematični odnosi Austrije s Rusijom

Austrija je u prošlosti često djelovala kao neutralni posrednik u međunarodnim sukobima, no sadašnja geopolitička situacija tu neutralnost stavlja na kušnju. Ovisnost o uvozu ruskog plina, koji unatoč međunarodnim kritikama još uvijek čini dvije trećine austrijske opskrbe plinom, još je jedno eksplozivno pitanje. Bivši šef OMV-a Gerhard Roiss kritizirao je ovu ovisnost i duge ugovore o opskrbi plinom do 2040. godine.

Neke austrijske tvrtke nastavljaju poslovati u Rusiji, što potiče aktualnu raspravu o austrijsko-ruskim odnosima. Društvo austrijsko-ruskog prijateljstva ostaje aktivno, dok FPÖ, stranka s tradicionalno dobrim odnosima s Rusijom, nastavlja nacionalnom vijeću podnositi prijedloge za Rusiju. Medijsko izvještavanje o ukrajinskom ratu, posebice Kronen Zeitung i ORF, također je kritizirano jer često širi proruske narative, poput taz bilješke.

Dok se austrijska humanitarna pomoć Ukrajini, koja je od početka rata iznosila oko 750 milijuna eura, priznaje, ona se prema međunarodnim standardima smatra neadekvatnom. Kancelar Karl Nehammer ponovno je potvrdio neutralnost Austrije, ali nema znakova prestrojavanja ili povlačenja postojećih političkih odnosa s Rusijom.