Komentar EU -a: Novi proračun mora postaviti prioritete!

Komentar EU -a: Novi proračun mora postaviti prioritete!

Österreich, Land - Odjel za tehnologiju EU-a danas je naložio hitan zahtjev državama članicama da konkretnije usklade nadolazeći dugoročni proračun EU-a s političkim prioritetima. Jan Gregor, član revizorskog suda, naglašava potrebu da se utvrdi ravnoteža između prioriteta rashoda i raspoloživih sredstava. Fokus Komisije za EU usredotočen je na ulaganja u obrambene kapacitete i strateška područja za sljedeći višegodišnji financijski okvir (MFR).

Pregovori o novom financijskom okviru od presudne su važnosti, jer ga zemlje EU moraju usvojiti jednoglasno i zajedno s Europskim parlamentom. Parlament EU-a već zahtijeva više financijskih sredstava, jer trenutni izdaci na 1% bruto nacionalnog dohotka EU-27 nisu dovoljni. Trenutni MFR traje od 1. siječnja 2021., a završava 31. prosinca 2027.

Zahtjevi za jednostavnošću i učinkovitošću

Sud revizora također poziva na pojednostavljenje financijskih mehanizama i pojašnjenje zahtjeva za rashodom kako bi se povećala učinkovitost. On upozorava da pojednostavljenje ne smije biti na štetu odgovornosti. Nadalje, jasan mandat za revizorski sud mora sveobuhvatno ispitati izdatke u predstojećem proračunu EU -a.

Analiza pokazuje da postoji prilika za jasno definiranje i sustavno razmatranje europske dodane vrijednosti u novom MFR -u. To uključuje potrebu da se uspostavi bliža veza između različitih sredstava EU -a i sredstava EU -a s reformama u državama članicama. Također se moraju primijetiti otplata za Korona građevinski fond "Next GenerationEU", s procijenjenim otplatom i plaćanjem kamata od 25 do 30 milijardi eura godišnje od 2028.

Austrija kao neto platitelj

Austrija se pojavila kao neto platitelj gotovo svake godine i stoga plaća više u EU nego što se slijeva. Austrija prosječni negativni proračunski saldo u trenutnom MFR -u iznosi -0,29% bruto nacionalnog dohotka. Pored toga, Austrija je dobila bruto popust godišnjih doprinosa ESD -u u odnosu na 565 milijuna eura. Za neto stražare poput Austrije, ključno je da novi MFR stvara ravnotežu između otplate dugova i budućih ulaganja.

2023. Njemačka je bila najveći neto platitelj EU -a s negativnim proračunskim saldom od -0,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Francuska i Nizozemska također su značajni neto obveznici, s tim da su njihovi negativni proračunski OLDS -a iznosili -0,3% BDP -a. S druge strane, Hrvatska, Latvija i Mađarska najveći su neto prijemnici, mjereni BDP -om.

situacija neto obveznika i neto prijemnika

• Njemačka: -0,4% BDP -a (17,4 milijarde eura)
• Francuska: -0,3% BDP -a (9,0 milijardi eura)
• Nizozemska: -0,3% BDP -a
• Hrvatska: 3,1% BDP -a
• Latvija: 2,8% BDP -a
• Mađarska: 2,3% BDP -a

Neto pozicije su ključne za financijske okolnosti unutar EU -a. Oni se određuju razlikom između financijskih usluga prema EU i dobivenim uslugama. Ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti unutar EU -a još uvijek su središnja tema.

Prema svojim ugovorima, EU promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju između država članica. Stoga, precizno razmatranje samog stanja kućanstava nije dovoljno za u potpunosti zabilježiti prednosti i izazove članstva u EU. Sud revizora planira objaviti mjesto na novom prijedlogu Komisije tijekom druge polovice 2025.

Za više informacija o neto vodičima i neto primateljima u EU-u i pridruženom financijskom okviru posjetite bpb href = "https://de.statista.com/statistik/studie/38139/umfrage/nettozahler-und-nettoemfaengerlaender-in-der-eu/"> statista .