Komisija za EU planira radikalno završiti uvoz ruskog plina do 2028. godine!

Komisija za EU planira radikalno završiti uvoz ruskog plina do 2028. godine!

Vienna, Österreich - Komisija za EU podnijela je dalekosežni plan kako bi zaustavila potpuni uvoz ruskog plina do 2028. godine. Ova inicijativa, koja je osmišljena kao odgovor na tekući ruski napadni rat protiv Ukrajine, propisuje, od 1. siječnja 2026. godine, više ne uvozi nove ruski plin i u ugovoru o ugovorima, s konačnom zabranom. Prema izvješću Beč.at, uvoz plina iz Rusije iznosio je 15,6 milijardi eura u iznosu od 15,6 eura.

Komisija očekuje uvoz američkog plina, koji je iste godine dosegao 19,1 milijardu eura, jedna od alternativa za smanjenje ovisnosti o Rusiji. Planirano zaustavljanje uvoza bit će uvedeno u dvije faze: očekuje se da će kratkoročni ugovori istjerati od 17. lipnja 2026. kako bi se proveli prijedlog, zemlje EU i parlament EU -a moraju pregovarati o detaljima, pri čemu se najmanje 15 od 27 zemalja EU -a mora složiti, što zajedno predstavlja 65 % stanovništva EU.

Reakcije i izazovi

U kontekstu ovih razvoja, neke države članice poput Mađarske i Slovačke izrazile su ovlaštene probleme i odbacile zajedničku izjavu o sigurnosti opskrbe energijom. Austrija, s druge strane, podržava ideju o zabrani uvoza, ali zahtijeva dovoljnu fleksibilnost za buduće mogućnosti. Posebna se pažnja posvećuje kompaniji Sefe, bivšem dijelu Gazproma Germanije, koja bi još uvijek mogla uvesti ukapljeni plin iz Rusije i na biti pogođen novim mjerama. SEFE je uvezla šest puta više LNG -a 2024. godine kao u prethodnoj godini.

Komisija EU poziva svoje planove za analize koje pokazuju da se preostali plinski resursi mogu razgraditi bez rizika za sigurnost opskrbe. Pored toga, osigurana je sigurnosna klauzula koja omogućava suspendiranje zabrana uvoza u slučaju iznenadnog razvoja.

Potencijal štednje i alternativni izvori energije

Kao dio plana s deset točaka Međunarodne agencije za energiju (IEA), također je ukazan na štedni potencijal za uvoz plina. Godišnji uvoz plina iz EU -a iz Rusije mogao bi se procijeniti do kraja 2026. sa 155 milijardi na 77 milijardi kubičnih metara, što odgovara smanjenju za gotovo polovicu. Najveća ušteda mogla bi se postići uvozom alternativnih izvora plina poput Azerbejdžana i Norveške. Daljnja ušteda bila bi moguća ako se postojeći ugovori ne prošire.

Pored toga, preporučuje se proširiti upotrebu organske i nuklearne energije. Potrošači bi mogli smanjiti potrebu za plinom za oko 10 milijardi kubičnih metara godišnje, snižavanjem termostata za grijanje za samo jedan stupanj Celzijusa. Ove su mjere i širenje prodavaonica plina ključni za izbjegavanje sezonskih fluktuacija potražnje i neočekivanih događaja. Zemlje poput Njemačke, koje 49 % ovise o ruskom plinu, suočavaju se s velikim izazovima.