Elfirede Jelinek: Nisam mrtva! - Lažno izvješće šokira navijače

Elfirede Jelinek: Nisam mrtva! - Lažno izvješće šokira navijače

Österreich - U utorak popodne, 17. lipnja 2025., vijesti o navodnoj smrti Austrijske Nobelove nagrade za književnost Elfirede Jelinek (78) raširene su na Internetu brzim tempom. Račun na X (ranije Twitter), koji je poruku stavio u svijet, kasnije se pokazao kao prijevara. Situacija ilustrira izazove koje imaju lažna izvješća na društvenim medijima. Austrijski pisac mirno je reagirao na ovo lažno izvješće i jasno je dao do znanja: "To je drugi put da sam mrtav. Još uvijek živim."

Vijesti o navodnoj smrti Jelineka izvorno su objavljene na lažnom računu u 13:40. U 14:08. Vrtoglavica je otkrila kad je operater računa, talijanski novinar Tommasso DecEdetti, priznao da je riječ o prijevarama. Debenedetti nije stranac svijetu lažnih izvještaja: Već 2020. izazvao je pomutnju s lažnim izvještajem o smrti o opernim zvijezdama Plácido Domingo. Kao rezultat toga, Nora Gottschalk, glasnogovornica Rowohlta, potvrdila je da izvještaj o Jelinekovoj smrti nije ispunio istinu. Brojni austrijski i njemački mediji, uključujući "Der Standard", prvo su izvijestili o lažnom izvješću i kasnije su se ispričali zbog distribucije.

Problem lažnih vijesti

Ova epizoda nije izolirani slučaj, ali je uključena u zabrinjavajući razvoj koji postaje sve važniji u digitalnom dobu. Kao što izvještava o bpb, postoji sve veća raširenja u lažnim vijestima. Takve lažne ili zabludne informacije ne samo da ugrožavaju povjerenje javnosti u medije, već i u političke institucije.

Istrage pokazuju da se neizvjesnost uzrokovana lažnim vijestima također može pripisati niskom povjerenju u medije. Konkretno, izborna godina 2016. godine, u kojoj je Donald Trump izabran za predsjednika, a referendum o Brexitu potaknuo je raspravu o lažnim vijestima. Znanstvene studije otkrile su da je manje od 1 % sadržaja koji korisnici vide u društvenim mrežama klasificirani kao lažne vijesti. Ipak, čak i mali dijelovi lažnih informacija mogu imati značajne učinke na formiranje mišljenja i rezultate izbora.

Mjere za borbu protiv dezinformacija

Kako bi poduzeli mjere protiv širenja lažnih vijesti, poduzete su različite inicijative. EU je pokrenula programe kao što su "EU vs. Dezinfo" i Europskog opservatorija digitalnih medija kako bi se dobili dezinformacija pod kontrolom. Medijska pismenost također se smatra središnjim pristupom borbi protiv lažnih izvještaja. Ne radi se samo o prenošenju znanja, već i o kritičkom ispitivanju medijskog sadržaja.

U vezi s Jelinekovim lažnim izvješćem, postaje posebno jasno koliko je važno biti informiran o mehanizmima lažnih podataka. Medijska pismenost ključna je za promicanje povjerenja u ozbiljne izvore informacija i prepoznavanje sumnjivog sadržaja. Epizoda oko Elfirede Jelinek pokazuje ne samo rizike lažnih vijesti, već i potrebu za poboljšanim medijskim obrazovanjem u društvu.