Alarmantni gubici vode: Austrijske rijeke se isušuju!

Alarmantni gubici vode: Austrijske rijeke se isušuju!

Vorarlberg, Österreich - Da bi osvijetlila drastične promjene u količini vode u austrijskim rijekama, Greenpeace je napravio sveobuhvatnu analizu. To se sastoji od 18 rijeka čija je količina vode ispitana od 1977. godine. Rezultati pokazuju da je u 15 od 18 rijeka količina vode u ljetnim mjesecima od 2000. do 2022. godine u prosjeku manje nego u usporednim godinama od 1977. do 1999. godine. Posebno su pogođene regije VORARLBERG i BURGENLAND -a, u kojima su gubici vode u porastu do 4%. U prosjeku, Dunav vodi tako malo vode da bi se mogao napuniti cijelim MUR-om, prema alarmantnim brojevima [OTS] (https://www.ots.at/presseaus-sung/ots_20250702_ots0001/greenpeace datananaliza-water-u-O-O-O-O-O-O-O-O-OSEESTESSESSE-FLUSSESSE-FLUSSESSE-FLUSSESSE-O-OSESTESSE-FLUSSE-OSESTESSE-FUESTESSE-FUSESSE-O-OSEESTESSE-FUSESSE-O-OSEESTESSE-O-O-OSEESTRESS-FATERS-SEESTRESS-PRIKLOVE.

Detaljna analiza uključuje preko 78 000 izmjerenih vrijednosti koje analiziraju ljetne mjesece od srpnja do rujna. Od 18 ispitanih rijeka, Strem je zabilježio najveće gubitke u Burgenlandu s prosjekom 41%, a Pinka s 25% manje vode. Lech u Tirolu i Vorarlbergu i Rajni u Vorarlbergu također imaju značajni pad od 16% i 12%. Posljednjih godina također su se pogoršale najniže količine vode po ljetnom mjesecu: Pinka je pala za do 58% i 30%. Bole i Rajna također vode znatno manje vode u suhom vremenu od orf.

Pozadina i uzroci gubitka vode

Uzroci ove brige za zabrinutost su složeni: stručnjaci naglašavaju da ne samo oborine, već i isparavanje igra ključnu ulogu. U posljednjih 40 godina isparavanje u Austriji povećalo se za 17%, što, u kombinaciji s klimatskim promjenama, suše i ekstremnim vremenom, dovodi do značajnog pada količine vode. 2024. godine temperatura u Austriji bila je oko 3,1 stupnja iznad preindustrijske razine, što dodatno pogoršava situaciju. Te promjene utječu ne samo na okoliš, već i utječu na poljoprivredu, opskrbu pitkom vodom, kao i na otpremu i hidroenergetsku, kao što su [Greenkama] (https://www.greenkama.org/klimawandel-und-wasser resursi/).

Univ.-Prof. Dr. Thomas Hein upozorava na negativne učinke na živi svijet rijeka. Sve veće temperature vode mogu utjecati na kvalitetu vode. Rast algi u tim uvjetima predstavlja drugi problem. Greenpeace stoga zahtijeva da ministar vode Norbert Totschnig poduzme brze mjere kako bi zaštitio rijeke i vodenu ravnotežu. To uključuje uvođenje registra transparentnosti za povlačenje vode, kao i ambicioznu vodeću strategiju i brže projekti obnavljanja. To je jedini način za jamčenje ekološke stabilnosti.

Mjere i buduće izglede

EU ima za cilj dovesti najmanje 20% ekosustava u prirodno stanje do 2030. godine. Potreba za održivim strategijama upravljanja i prilagodbom postaje sve hitnije. Ministarstvo klime planira uvođenje Pravilnika o izvršavanju vode do 2026. godine, dok je studija za analizu učinaka klimatske krize na upravljanje vodom u suradnji sa znanstvenicima u tijeku.

Učinci ovih razvoja nisu samo vidljivi na lokalnoj razini, već imaju i socijalne i ekonomske implikacije. Upravljanje vodom postaje jedan od ključnih izazova 21. stoljeća, a ključno je da se i političari i građani aktivno bave temom.