Noćna mora s dronovima iznad Danske: Aerodrom u Aalborgu u pripravnosti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Danska javlja o alarmima dronovima iznad zračne luke Aalborg izazvanim hibridnim napadima. Pojačavaju se mjere sigurnosti.

Dänemark meldet Drohnenalarme über dem Flughafen Aalborg, ausgelöst durch hybride Angriffe. Sicherheitsmaßnahmen werden verstärkt.
Danska javlja o alarmima dronovima iznad zračne luke Aalborg izazvanim hibridnim napadima. Pojačavaju se mjere sigurnosti.

Noćna mora s dronovima iznad Danske: Aerodrom u Aalborgu u pripravnosti!

Incidenti s dronovima nedavno su izazvali uzbunu u Danskoj, posebice u zračnoj luci Aalborg. Zračni prostor iznad zračne luke zatvoren je u četvrtak navečer zbog viđenja dronova i ponovno je otvoren tek u petak ujutro. Još uvijek se čeka policijska potvrda o viđenju dronova, ali se danska vlada osjeća prisiljenom govoriti o hibridnim napadima zbog incidenata posljednjih dana. Premijerka Mette Frederiksen opisala je incidente kao "najgori napad na dansku kritičnu infrastrukturu" i upozorila na mogući porast letova dronova. Zemlja je također bila meta cyber i hibridnih napada posljednjih tjedana, primijetio je Frederiksen.

Ministar obrane Troels Lund Poulsen vjeruje da iza letova dronova stoji "profesionalni glumac", ali naglašava da nije identificirana izravna vojna prijetnja Danskoj. Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard također je rekao da su preleti imali za cilj širenje straha. Pogođene su razne danske zračne luke, uključujući Alyborg, Esbjerg, Skrydstrup i Sønderborg, naglašavajući sustavnu prijetnju s kojom se zemlja suočava. Danska vlada sada planira nabaviti nove tehnologije za otkrivanje i neutralizaciju dronova i radi na zakonu koji bi operaterima kritične infrastrukture omogućio obaranje dronova.

Međunarodni odgovor i podrška

Francuska je ponudila potporu Danskoj, dok je predsjednik Emmanuel Macron izrazio solidarnost i signalizirao spremnost pomoći u sigurnosnoj procjeni. Osim toga, danske sigurnosne vlasti, zajedno s policijom, najavile su opsežnu istragu incidenata kako bi se utvrdilo tko je odgovoran za te incidente. Incidenti ove vrste slični su hibridnom ratovanju koje se viđa u drugim europskim zemljama. Šef danske obavještajne službe Lars Ahrenkiel istaknuo je da postoji "povećani rizik od ruske sabotaže" i da su nedavni incidenti povezani s valom povreda zračnog prostora u Poljskoj, Estoniji i Rumunjskoj.

Rusija je opovrgla ove tvrdnje i opisala navode kao "apsurdne spekulacije" i govorila o "insceniranoj provokaciji". U tom kontekstu, NATO je incidente promatrao kao namjerne provokacije Moskve i razmatra treba li aktivirati članak 4 NATO ugovora koji predviđa konzultacije u slučaju prijetnji. Danskoj se stoga savjetuje da razvije jasne smjernice za obranu dronovima kako bi se bolje zaštitila od hibridnih prijetnji.

Pravni okvir i tehničke mjere

Pravna osnova za obranu od dronova složena je i razlikuje se ovisno o kontekstu. U Njemačkoj je državna policija odgovorna za obranu dronovima izvan zračnih luka, dok je savezna policija odgovorna za zračne luke. Danska također planira promijeniti zakone kako bi operaterima kritične infrastrukture omogućila obaranje dronova. Tehničke mjere obrane, kao što je uporaba ometača, također treba uzeti u obzir, ali moraju biti razmjerne.

Nadolazeća prijetnja od napada bespilotnim letjelicama jasno daje do znanja da je potrebno revidirati i prilagoditi pravni okvir za obranu bespilotnim letjelicama kako u Danskoj tako iu drugim europskim zemljama. Događaji u Danskoj dolaze u kontekstu povećanog broja viđenja ruskih bespilotnih letjelica, kojih je sve više od rata u Ukrajini, a ciljaju na vojne transportne rute i NATO baze.