Suche
Aschaffenburg se oslanja na klimatsku adaptaciju: zeleniju protiv ekstremnih vremenskih prilika!
Otkrijte Aschaffenburgovu strategiju prilagodbe klime: Inovativne mjere protiv ekstremnih vremenskih događaja za održivi urbani razvoj.
Aschaffenburg se oslanja na klimatsku adaptaciju: zeleniju protiv ekstremnih vremenskih prilika!
Strategija klimatske prilagodbe savezne vlade ima za cilj učiniti njemačke gradove i zajednice otpornijim na ekstremne vremenske događaje poput toplotnih valova i jake kiše. Aschaffenburg je prije pet godina počeo provoditi vlastitu strategiju. Mjere uključuju širenje sjenovitih područja, stvaranje vodenih značajki za hlađenje i promociju zelenih oaza poput parkova. Međutim, samo oko 15 posto općina i 26 posto okruga širom zemlje ima takav plan, naglašavajući hitnost nove strategije, koja ima za cilj osigurati da najmanje 80 posto općina razvije klimatski plan do 2030. godine kako bi bolje odgovorio na ekstremne vremenske događaje, izvještaji br.de.
Važne mjere i ciljevi
Nova strategija zahtijeva da se gradovi više usredotoče na zelene površine kako bi se smanjila potrošnja zemljišta i na taj način ublažila posljedice obilne kiše. Trenutno je prosječno 52 hektara zemljišta dnevno u Njemačkoj zapečaćeno za područja prometa i naselja. Strategija prilagodbe klime postavlja mjerljive ciljeve kako bi se smanjila upotreba zemljišta na manje od 30 hektara dnevno do 2030. godine. Također je planirano povećati broj korisnika aplikacije za upozorenje Nine do 30 posto do 2030. godine kako bi stanovnici pružio ciljane i rane informacije u slučaju nužde. Broj aktivnih sirenskih sustava također bi trebao biti povećan kako bi se osigurala sigurnost građana tijekom ekstremnih vremenskih događaja, kako je navedeno statistika.bayern.de zadržan.
U kontekstu ove inicijative važno je osigurati financijske i ljudske resurse kako bi se strategija učinkovito mogla provesti na licu mjesta. Aschaffenburg je već angažirao upravitelja klimatske prilagodbe za pokretanje implementacije. Federalni ministar okoliša Steffi Lemke naglašava potrebu za sustavnom prikupljanjem i analizom štete uzrokovane vremenskim krajnostima, koja je od 2000. godine iznosila oko 145 milijardi eura, kako bi mogao poduzeti ciljane mjere.