Zašto svijet nije uspio u borbi protiv gladi

Zašto svijet nije uspio u borbi protiv gladi

Doha, Katar – Devet godina nakon što je UN pokrenuo 17 ciljeva održivog razvoja (SDG), koji uključuju iskorjenjivanje siromaštva i gladi, suočeni smo s alarmantnom stvarnošću: samo prošle godine, gotovo 750 milijuna ljudi pogođenih glađu – povećanje od približno 152 milijuna u usporedbi s 2019. Ove zabrinjavajuće brojke naglašavaju hitnost globalnih napora u borbi protiv gladi i siromaštva.

Globalni savez protiv gladi i siromaštva

U studenom je na summitu G20 pokrenut Globalni savez protiv gladi i siromaštva, inicijativa čiji je cilj eliminirati glad i siromaštvo do 2030. – u skladu s ciljevima održivog razvoja. Rane obveze Saveza, također poznate kao Sprints 2030, uključuju potporu za 500 milijuna ljudi kroz programe prijenosa novca i osiguravanje hranjivih školskih obroka za 150 milijuna djece.

Važnost borbe protiv gladi i siromaštva

Na Forumu u Dohi, godišnjem okupljanju globalnih političkih lidera, a visoki predstavnik programa, brazilski ministar socijalnog razvoja i podrške, Wellington Dias, o hitnosti rješavanja problema gladi i siromaštva i statusu Saveza od njegova početka.

Pitanja i odgovori s Wellingtonom Diasom

CNN: Zašto je bilo potrebno stvoriti Globalni savez protiv gladi i siromaštva?

Wellington slajdovi:Godine 2015., na Općoj skupštini UN-a, svijet je postigao konsenzus o ciljevima održivog razvoja za 2030. Središnji element bila je predanost globalne zajednice da iskorjeni siromaštvo i postigne nultu glad do 2030. Nismo uspjeli: siromaštvo, bijeda i glad su se povećali.

Ova pitanja imaju dublje implikacije nego što mislimo. Povezanost između migracijskih kriza i sukoba često je pojačana siromaštvom i glađu. Prijetnje demokracijama također su usko povezane s ovim problemima. Bogatije nacije moraju pomoći zemljama u razvoju opsežnim paketom dokazanih projekata. To uključuje nacionalni plan temeljen na znanju i financijskoj potpori. Zemlje u razvoju moraju pripremiti i provesti vlastite planove, dok razvijene zemlje moraju pružiti podršku. Ova je inicijativa usvojena u Rio de Janeiru (na summitu G20) i sada se suočavamo s izazovom provedbe.

Trenutno stanje provedbe

CNN: Koji je trenutačni status provedbe?

WD:Surađujemo s globalnim blokovima kao što su Svjetska banka u Washingtonu i UN u New Yorku, kao i s institucijama kao što su UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) i FAO (Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu). Trenutno je 86 zemalja i 66 organizacija dio ovog saveza, s ograncima u Europi (Rim u sjedištu FAO-a), Južnoj Americi (Brasilia), Africi (Addis Ababa) i Aziji (Bangkok). Zaljevska regija i Arapska liga također se razmatraju.

Cilj je raditi s nacionalnim planovima svake zemlje koji su prilagođeni njihovim specifičnim potrebama. Mogla bi se razmotriti prioritetna područja kao što su transferi dohotka, programi školske prehrane, lokalna poljoprivreda, strukovno osposobljavanje i socijalna uključenost. Zemlje koje mogu pomoći siromašnijim zemljama čine to prema tim planovima.

Zašto se glad i siromaštvo često ignoriraju

CNN: Što mislite, zašto se glad i siromaštvo nisu učinkovito rješavali u prošlosti?

WD:Glad i siromaštvo su teme koje se često izbjegavaju – osobito oni koji su izravno pogođeni. Mnoge zemlje koje se bore s glađu i siromaštvom osjećaju se neugodno o tome govoriti. Događaji poput Foruma u Dohi posebno su vrijedni u rješavanju ovog pitanja. Trebamo više otvorene rasprave i razmjene iskustava između zemalja poput Kolumbije, Brazila i Malija, uz potporu organizacija UN-a poput Svjetskog programa za hranu.

Glad je odgovornost svih naroda i građana. U prošlosti je glad bila usko povezana s nestašicom hrane. Danas, u 21. stoljeću, svijet proizvodi više nego dovoljno hrane za sve. To znači da ako zemlje rade zajedno, bore se protiv rasipanja hrane i surađuju s Globalnom alijansom protiv gladi i siromaštva, možemo stvoriti bolji svijet do 2030.