Državna opera slavi prvi operni zrak u povijesti sa 7000 gostiju!
Preko 7000 posjetitelja proslavilo je prvi operni zrak državne opere, što podsjeća na 80 godina uništenja i obnove.

Državna opera slavi prvi operni zrak u povijesti sa 7000 gostiju!
8. rujna 2025. godine, sezona bečke državne opere otvorila se posebnim događajem: prvi zračni operni zrak koji je prešao preko 7000 posjetitelja u povijesni okvir opere. Direktor državne opere Bogdan Roščić naglasio je da početak sezone ne želi tiho i potajno. Umjesto toga, događaj je shvaćen kao dio proslave za 80. obljetnicu nakon uništenja državne opere na kraju Drugog svjetskog rata.
Vrijeme na dan događaja bilo je stabilno, što Roščić nije bila šansa. Otvaranje ne samo da se obilježava uništavanje 1945., već i ponovno otvaranje 5. studenog 1955., što se smatra simboličkim početkom za zemlju. Na dan otvaranja ove sezone, Beethovenov "Fidelio", koji stoji za slobodu i oslobađanje, ponovno će se izvesti u bečkoj državnoj operi.
Umjetnički nastupi i izazovi
Međutim, bilo je nekih izazova tijekom zraka opere. Sonya Yoncheva morala je otkazati u kratkom roku zbog glasovnih problema, zbog čega je Camilla Nylund ušao u njezinu odsutnost. Benjamin Bernheim, zajedno sa suprugom Sandrom Hamaoui, pjevao je poznatu Ariju iz "Manona" zajedno sa suprugom Sandrom Hamaoui. Hamaouis sopran bio je dosljedno istaknut.
Vrhunac večeri bio je Jonas Kaufmann, koji je iz Puccinijevog "Tosca" predstavio Ariju "Lucevan Le Stell" i tako je očarao publiku. Elīna Garnča dala je pogled na sljedeću sezonu i otpjevala ariju od Hector Berlioza "La Damvation de Faust", koji će se izvesti 2026/27. Mladi članovi operne škole nastupili su s komadom biceta "Carmen".
Sjećanje na prošlost i budućnost državne opere
Sveto sjećanje na povijest bečke državne opere posebno je priznato 2025. godine, jer godina također obilježava 80. obljetnicu oslobođenja od nacional socijalizma i 70. obljetnice državnog ugovora. 12. ožujka 1945. bio je posebno presudan kada je državna opera bila teško oštećena tijekom bombaškog napada. Obnovu je podržala privremena vlada, a kulminirala je svečanom ponovnom otvaranjem, koje je također oblikovano političkim sudjelovanjem.
Događaj 8. rujna 2025. pokazuje da je bečka državna opera još uvijek mjesto kulturnog identiteta i uobičajenih sjećanja. Roščić se usudio pogledati u budućnost i već je govorio o mogućim sličnim događajima. Ostaje za vidjeti hoće li se i kako će se razviti operni zrak državne opere kako bi se događaja povijest održala živom.