95-godišnjak želi umrijeti u Sjevernoj Koreji, Južna Koreja mu ne dopušta

95-godišnjak želi umrijeti u Sjevernoj Koreji, Južna Koreja mu ne dopušta

Paju, Južna Koreja-95-godišnji Ahn Hak-SOP, koji je zarobio tijekom Korejskog rata i desetljećima je sjedio u zatvoru jer se nije želio odreći svojih političkih uvjerenja, ima zadnju želju: želi se vratiti u Sjevernu Koreju i biti pokopan pored svojih drugova.

Život u otporu

Većinu svog života proveo je aukciju kako bi se branio od onoga što Južnu Koreju naziva američkom "okupacijom". Prvo je služio kao vojnik u sjevernoj korejskoj vojsci, a kasnije kao disident u zemlji koji ga je zarobio. Njegovo odbijanje da se odrekne njegove nepokolebljive potpore Sjevernoj Koreji dovelo je do toga da je četiri desetljeća potrošila predake u zatvoru.

Posljednja želja

Sad kad je krhki i ovisan o invalidskim kolicima, Ahnt Knn kaže da posljednji put čezne za putovanjem u Sjevernu Koreju i da se opuste u zemlji koja je oblikovala njegov život. U srijedu je predak otišao na most koji vodi do demilitarizirane zone (DMZ) Korejskog poluotoka i zatražio je dozvolu za prelazak granice.

Propuštena prilika

Nekoliko sati kasnije, okruženi sigurnosnim snagama i prosvjednicima koji su tražili od vlasti Južnokorejskih vlasti da mu dopusti da prijeđe, predak je odbio pristupiti kopnenoj ruti do Sjeverne Koreje. Odbacivanje ga je snažno pogodilo. "Nedostaje mi sjever, to je nepodnošljivo", rekao je, držeći sjevernokorejsku zastavu. "Želim biti pokopan u otvorenoj zemlji."

Političke prepreke

Južnokorejska vlada zabranila je pojedincima da uspostave neovlaštene kontakte u Sjevernu Koreju. Civilima je zabranjen pristup snažno utvrđenom DMZ -u. Korejski rat od 1950. do 1953. završio je primirnim vatrom, a ne mirovnim ugovorom, što znači da su Sjeverna i Južna Koreja tehnički u ratu.

Put disidenta

Ahn, rođen 1930. na otoku Ganghwa tijekom brutalne kolonijalne vladavine Japana preko Korejskog poluotoka, odrastao je u problematičnim vremenima. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, osjetio je otkrivanje proglasa generala Douglasa MacArthura, što je Koreja stavila pod američku vojnu kontrolu. "Tako sam otkrio da nismo oslobođeni", rekao je, objašnjavajući svoj otpor prema Sjedinjenim Državama.

Danas i budućnost

AHN je jedan od samo šest preostalih dugoročnih zatvorenika u Južnoj Koreji, koji su nedavno zatražili povratak u Sjevernu Koreju. Južnokorejska vlada trenutno ispituje "razne mogućnosti iz humanitarne perspektive", kako je objasnio službenik Ministarstva ponovnog ujedinjenja, pri čemu bi svaka odluka zahtijevala suradnju Pjongjanga. No unatoč preprekama, AHN ostaje odlučan. "Odlučan sam da se vratim na mjesto svoje ideologije, moj život započinje u DVRK -u", rekao je.

Život u egzilu

Danas AHN živi u skromnom domu u Yonggang-Ri-u, samo nekoliko kilometara od sjevernokorejske granice. Kako bi se sastavio s krajem, on ovisi o državnim socijalnim koristima za osobe s niskim primanjima i podršci poznanstava. Zidovi njegove kuće ukrašeni su izblijedjelim fotografijama i sjevernokorejskim plakatima, sjećanja na ideologiju koja mu je oblikovala život. "Bilo bi previše da bi se pokopao u koloniji čak i nakon smrti", kaže on.

Sudbina i nada

Union most, koji se proteže rijeku Imjin u Paju, bio je svečana prijelazna točka za sastanke na vrhu i obiteljske okupljanja. U srijedu je postala faza pretka posljednjeg sukoba s južnokorejskom vladom, što je blokiralo njegov pristup zbog zakona o nacionalnoj sigurnosti. Za AHN -a, odbijanje podvlači da mu omogući da se vrati onome što vjeruje gotovo 80 godina: njegova sudbina nije usidrena u pomirenju, već u stalnoj podjeli.

"Odlučan sam se vratiti kući svoje ideologije", kaže Ahn. "DVRK, početak mog života."