Umjetnost ili provokacija? Rasprava o Niwinom plakatu na Štajerskoj jeseni u Grazu

Umjetnost ili provokacija? Rasprava o Niwinom plakatu na Štajerskoj jeseni u Grazu

Aktualna umjetnička izložba “Horror Patriate” izaziva pomutnju u srcu Graza. Ono što se u početku činilo kao jednostavan uvod u izložbu brzo se pretvorilo u provokativnu i kontroverznu temu kada je poster umjetnika Yoshinorija Niwe “Čišćenje plakata tijekom izbornog razdoblja dok više nije čitljiv” prekrila policija. Dogodilo se to prije službenog otvaranja, a provokativni slogan “Svakome svoje” na plakatu snažno podsjeća na kobni slogan “Svakome svoje” iz doba nacizma. Ova situacija postavlja pitanje radi li se o kritičkom preispitivanju nacionalsocijalističkih ideja ili o puzajućem glorificiranju.

Štajerski FPÖ odmah je reagirao na otkrivanje plakata i oštro kritizirao. Ovo umjetničko djelo jedno je od rijetkih djela ovogodišnje “Jeseni” koje nije uklopljeno u tradicionalni koncept alternativnog (nacionalnog) muzeja. U svojoj programskoj knjizi umjetnička direktorica Ekatarina Degot bavi se ulogom muzeja kao “tvornicama nacionalnih identiteta”, što se čini posebno relevantnim u svjetlu rastućeg desnog populizma. Izložba u Neue Galerie Graz ima za cilj stvoriti kontrapunkt uobičajenim nacionalnim muzejima koristeći duhovit i kritički pristup.

Umjetničke rasprave i povijesne reference

Eklatantan primjer kustoskog pristupa ovoj izložbi je film “Noreia” Jana Petera Hammera. Otprilike 45-minutni film rasvjetljava kako je iluzija keltskog grada slave nastala iz pogrešne ljubavi prema domovini. Koristeći štajerski grad St. Margarethen, koji je 1930. godine preimenovan u Noreia, film pokazuje kako se povijesni narativi koriste za podupiranje ove iluzije. Uz film, povijesne scene ponovno se prikazuju s članovima kluba posvećenog očuvanju te navodne tradicije. Uz film se veže i nikad realizirani spomenik navodnoj slavnoj povijesti Noreije.

Još jedno zapaženo umjetničko djelo je neonsko svjetlo Petera Friedla pod nazivom “Ubij i idi”, koje se odnosi na zločin ubojstva četvero Roma u Oberwartu. Temeljna poruka je uhvaćena crveno-bijelo-crvenom bojom, koja odražava nacionalne boje Austrije. Nasuprot visi figura “slavenske žene” iz dvorane narodnih nošnji Etnološkog muzeja u Grazu. Ovaj prikaz se koristi za naglašavanje ksenofobije kroz jednostavan prikaz bijele odjeće lika—jasna referenca na nazadna gledišta koja su postojala o manjinama u prošlosti.

Granice muzejskog diskursa

Ipak, ostaje bojazan da su takvi pristupi umjetnosti, unatoč svojoj kvaliteti, zapeli unutar tipičnog umjetničkog diskursa i malo pridonose široj raspravi o zabrinjavajućem pomaku udesno u demokratskim društvima. Muzejski konteksti često se doimaju vezanima uz povijesne fenomene, dok se aktualna pitanja oblikovana neoliberalnom globalizacijom tek usputno spominju.

Velik dio publike kojoj se kritički sadržaj ove izložbe želi obratiti mogao bi se već unaprijed razvrstati po vrsti prezentacije i diskurzivnom kontekstu. Desničarski pokreti rijetko su uključeni u izložbe suvremene umjetnosti, pa je rasprava uglavnom u domeni kritičara zainteresiranih za umjetnost. Izborni plakat koji je dizajnirao Yoshinori Niwa ostaje jedini element koji izaziva intenzivnu raspravu.

Dodatna izložba koja služi kao dodatak trenutnoj prezentaciji u Neue Galerie je “Kunst Heimat Kunst Revisited”. Ovo podsjeća na izvorni projekt koji se dogodio 1992. godine u sklopu Štajerske jeseni i osvjetljava pojam doma iz kritičke perspektive. “Revisited” verzija dokumentira značajne umjetničke doprinose i predstavlja važnu povijesnu lekciju koja pokazuje što umjetnost može učiniti kada joj se da sloboda da to čini.

Ukratko, može se reći da aktualna umjetnička izložba u Grazu ne impresionira samo svojim provokativnim radovima, već i povezanim dubokim pitanjima o nacionalnom identitetu i njegovoj suvremenoj relevantnosti. Ove su rasprave važnije nego ikad, posebice u vrijeme globalnih promjena i rastućih desničarskih tendencija. I dok rasprava oko plakata Niwe možda jedino izaziva kontroverznu reakciju, ostaje pitanje koliko takve izložbe u konačnici mogu imati utjecaja na društvo.

Više informacija o ovoj uzbudljivoj temi možete pronaći u članku na www.artmagazine.cc.