Svjetski dan štednje 2024.: 100 godina štednje i današnji izazovi

Svjetski dan štednje 2024.: 100 godina štednje i današnji izazovi

Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. listopada, ove godine obilježava 100. obljetnicu. Ovaj godišnji događaj izvorno je nastao iz ideje motiviranja ljudi da štede novac i steknu povjerenje u banke u vrijeme financijske nesigurnosti. Svjetski dan štednje seže do Međunarodnog dana štedionica koji je odlučen u Milanu 1924. Uveden je u Austriji 1925. i od tada ima izuzetnu povijest.

Tijekom ovog povijesnog vremena štednja je bila nužna za mnoge ljude kako bi spojili kraj s krajem u teškim ekonomskim vremenima. Osobito u 1920-ima, obilježenim inflacijom i financijskom krizom, povećana je svijest da rezerve mogu ponuditi određenu razinu zaštite. Tako je bilo iu Štajerskoj, gdje je štednja duboko ukorijenjena u kulturu.

Put do štednog računa

Počeci štednje u Štajerskoj sežu u 19. stoljeće, kada su osnovane prve štedionice. “Steyermärkische Spar-Casse zu Gratz”, koja je osnovana 1825. godine, jedna je od najstarijih te vrste u Austriji. Uvođenje štednih računa omogućilo je manje imućnim građanima da štede novac i zarađuju kamate. Taj je razvoj bio osobito važan jer u to vrijeme nije postojao sveobuhvatan sustav socijalne sigurnosti.

Nakon Prvog svjetskog rata i u razdoblju obnove obilježavao se Svjetski dan štednje kako bi se stanovništvo upoznalo s dobrobitima štednje. U “Murtaler Zeitungu” 1953. godine pojavio se članak koji je objašnjavao da je izvješće štedionice odraz lokalne ekonomije. Svjetski dan štednje trebao bi podsjetiti ljude da su i mali doprinosi štednji važni. Postojale su i inicijative u školama da se djeca pouče financijski odgovornom ponašanju, često u suradnji s lokalnim štedionicama.

Trenutni razvoj ponašanja u štednji

Aktualna studija Erste banke i Sparkassena pokazuje da Štajerci u prosjeku mjesečno uštede 331 euro. Većina ispitanika pažljivo planira svoj proračun, a samo 1% kaže da uopće ne planira financije. Štedni račun ostaje najpopularniji oblik štednje sa 75%, ali postoji trend veće diversifikacije, pri čemu vrijednosni papiri, životna osiguranja, kao i zlato i plemeniti metali također postaju sve važniji.

Razvoj gospodarskih prilika i stalna prilagodba štednog ponašanja pokazuju da Svjetski dan štednje i danas ima važnu ulogu u svijesti stanovništva. S obzirom na promjenjivo gospodarsko okruženje, ostaje za vidjeti kako će se razvijati važnost štednje, kako izvještava www.meinkreis.at.