Suche
Mein Konto
Šokantni mladi birači: Komunisti u mjesnom odboru, ÖVP na 6. mjestu!
Na izborima za gradsko vijeće Beča 2025. ankete pokazuju da mladi glasači sve više podržavaju KPÖ, dok je ÖVP postigao samo 4%.
Šokantni mladi birači: Komunisti u mjesnom odboru, ÖVP na 6. mjestu!
Politički krajolik u Beču pokazuje alarmantan razvoj događaja, posebno među mladim biračima. U nedavnom istraživanju koje je proveo anketar Peter Hajek, 8% mladih glasača dalo je svoj glas zajedničkoj listi Komunističke partije Austrije (KPÖ) i ljevice. Nasuprot tome, ÖVP sa samo 4% jedva da ima podršku u ovoj dobnoj skupini i tako završava na 6. mjestu. Ovi rezultati mogu imati praktične učinke na sastav općinskog vijeća Beča, jer ÖVP ne bi prešao prepreku s ovim brojem glasova, dok se očekuje da će KPÖ biti zastupljena u općinskom vijeću.
Istraživanje je obuhvatilo 1200 ispitanika, a podrška Slobodarskoj stranci Austrije (FPÖ) iznosila je samo 18% među ženskim biračkim tijelom, dok je među muškarcima iznosila 21%. To pokazuje značajnu slabost FPÖ-a među ženama u usporedbi s prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, kada je spolna distribucija bila uravnoteženija. Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) ostaje najjača stranka među ženama s 40%, a slijedi je među muškarcima s 38%. Zeleni su postigli 17% među ženama i 14% među muškarcima.
Biračko ponašanje mlađih i starijih birača
SPÖ je posebno jak među mladim biračima, gdje prednjači s 37%. Slijede Zeleni i FPÖ s 19%, odnosno 15%, dok Neos postižu 13%. U timu starijih birača (60+), međutim, situacija je potpuno drugačija: ovdje SPÖ jasno vodi s 43%, a slijede ga ÖVP i FPÖ, koji svaki dosegnu 19%. Među osobama od 30 do 59 godina ÖVP je također zabilježio slab rezultat od 5% i zauzeo peto mjesto. KPÖ je dobio samo 1% među starijima od 60 godina.
Ovi brojevi ne samo da ilustriraju promjene unutar biračkog tijela, već također nude uvid u moguće teorije o biračkom ponašanju. Prema Federalnoj agenciji za građansko obrazovanje, postoje četiri teorijska pristupa objašnjenju ponašanja pri glasanju: mikrosociološki pristup, koji naglašava važnost društvenog okruženja; makrosociološki pristup, koji promatra povijesne sukobe i stabilnost stranačkih sustava; individualni psihološki pristup, koji se usredotočuje na emocionalnu privrženost strankama; i racionalni pristup koji naglašava pojedinačne izračune donošenja odluka.
Složeno međudjelovanje ovih čimbenika čini politički interes birača promjenjivim i pokazuje da društvena lojalnost i vrijednosti mogu igrati podređenu ulogu. Konkretno, pristupi objašnjenju ponašanja glasača sugeriraju da bi trebalo razraditi sveobuhvatnu teoriju kako bi se u potpunosti obuhvatila dinamika ponašanja birača.