Mladi birači šok: Komunisti u lokalnom vijeću, ÖVP na 6. mjestu!

Mladi birači šok: Komunisti u lokalnom vijeću, ÖVP na 6. mjestu!

Politički krajolik u Beču pokazuje alarmantne događaje, posebno među mladim biračima. U nedavnom istraživanju koje je proveo istraživači mišljenja Peter Hajek, 8% mladih birača daje svoj glas zajedničkog popisa Austrije komunističke partije (KPö) i lijevo. Suprotno tome, ÖVP, sa samo 4%, teško ima podršku u ovoj dobnoj skupini i završava na 6. mjestu. Ovi rezultati mogu imati praktične učinke na sastav Bečkog općinskog vijeća, budući da ÖVP ne bi premašio prepreku s ovim brojem glasova, dok se očekuje da će KPö biti zastupljen u lokalnom vijeću.

Istraživanje je uključivalo 1.200 ispitanika, uz podršku stranci za slobodu Austrije (FPHE) u ženskom biračkom tijelu, samo 18%, dok doseže 21% među muškarcima. To pokazuje značajnu slabost FPö -a kod žena u usporedbi s parlamentarnim izborima u prethodnoj godini, kada je distribucija spolova bila uravnoteženija. Socijaldemokratska stranka Austrije (SPö) ostaje najjača stranka među ženama s 40%, a slijedi 38% među muškarcima. Zeleni dosežu 17% kod žena i 14% kod muškaraca.

Izborno ponašanje mlađih i starijih biračkih tijela

SPö je posebno jak među mladim biračima, gdje je u prvom planu s 37%. Zeleni i FPö slijede 19%i 15%, dok NEO -ovi postižu 13%. U timu starijih birača (60+), međutim, situacija je vrlo različita: ovdje SPö jasno vodi s 43%, a slijede ga ÖVP i FPö, svaki doseže 19%. U 30-do 59-godišnjacima, ÖVP također ima slab rezultat s 5% i na 5. mjestu. KPö prima samo 1% među preko 60.

Ovi brojevi ne samo da ilustriraju pomake unutar biračkog tijela, već nude i uvid u moguće teorije izbornog ponašanja. Prema saveznom centru za političko obrazovanje, postoje četiri teorijska objašnjenja za izborno ponašanje: mikrosociološki pristup koji naglašava važnost društvenog okruženja; makrosociološki pristup, koji razmatra povijesne sukobe i stabilnost u stranačkim sustavima; pojedinačni psihološki pristup koji se fokusira na emocionalne veze na stranke; I racionalni pristup koji u prvom planu donosi individualnu odluku.

Složena međusobna povezanost ovih čimbenika čini politički interes birača varijablu i pokazuje da društvene odazivanja i vrijednosti mogu igrati podređenu ulogu. Konkretno, pristupi objašnjenju izbornog ponašanja sugeriraju da bi sveobuhvatna teorija trebala biti destilirana kako bi se u potpunosti shvatila dinamika u ponašanju birača.