Francuski plan štednje: Odmor i smrznut smrznuti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Francuska planira mjere štednje: brisanje državnih praznika i smrtonosnika rashoda kao odgovor na povećanje javnog duga.

Frankreich plant Sparmaßnahmen: Streichung von Feiertagen und Ausgabenfrost als Reaktion auf steigende Staatsverschuldung.
Francuska planira mjere štednje: brisanje državnih praznika i smrtonosnika rashoda kao odgovor na povećanje javnog duga.

Francuski plan štednje: Odmor i smrznut smrznuti!

Francuska se suočava s izazovom značajnog smanjenja njegovog javnog duga. Premijer François Bayrou najavio je stoga mjere koje bi mogle donijeti drastične rezove u javni život. Između ostalog, planirano je brisanje dva praznika, smanjenje broja državnih dužnosnika i spajanje vlasti. Te su reforme dio većeg plana za optimizaciju strukture javnih troškova i zamrzavanja mirovinskih plaćanja i socijalnih naknada u narednoj godini na razini 2025. godine. Drugi je cilj povećati obrambeni proračun za jednu milijardu eura, dok se istovremeno traže povećanje učinkovitosti u zdravstvenom sustavu. Očekuje se da će ušteda dostići ukupno 43,8 milijardi eura za proračun 2026. godine kako bi se smanjio proračunski deficit sa 5,4 posto ove godine na 4,6 posto u 2026. i dostigao europsku granicu od tri posto do 2029. godine. Ovo izvještava [oe24] (https://www.24.at.24.at/welt/welt/welt. rashodi-freiten/640984514).

Javni teret duga u Francuskoj već je alarmantno 114 posto bruto domaćeg proizvoda. Bayrou upozorava na potencijalnu državnu krizu, sličnu onoj u Grčkoj, i naglašava da bi nejasni uvjeti u Parlamentu mogli ugroziti provedbu ovih mjera. Vlada desnog centra nema većinu svoje, što povećava rizik od pada vlade u slučaju kontroverze oko kućanstva. Do sada, lijevo skladište nije dobilo dovoljnu potporu od rasne Emile na nacionalnoj razini (marginalno) da uspješno provede glasanje o nepovjerenju.

hitnost reforme proračuna

Proračunski deficit Francuske središnja je tema koja se u političkoj raspravi u posljednjih nekoliko mjeseci često nije bavila. Nakon ranih parlamentarnih izbora u srpnju, koji nisu proizveli jasnu većinu, predsjednik Emmanuel Macron dugo je razmišljao o imenovanju novog premijera. Privremeni premijer Gabriel Attal već je poslao prve proračunske planove ministarstvima, dok je novoizabrani premijer Michel Barnier propustio važan datum za dovođenje domaćinstva 2025. u Parlament. Barnier je u svom nastupnom govoru upozorio na rizike jer bi deficit ove godine mogao biti preko šest posto ekonomskog proizvodnje, a EU je otvorila izuzetan postupak deficita protiv Francuske. Te su mjere potrebne prema DW kako bi se predstavila strategija za smanjenje deficita.

Dug u zemlji iznosi oko 3200 milijardi eura, što odgovara 110 posto bruto domaćeg proizvoda. Unatoč izazovima, Barnier se nada da će deficit smanjiti na pet posto do 2024. godine i na tri posto do 2029. godine, uglavnom zbog troškova i većih poreza za bogate građane i tvrtke. Prosvjedi protiv vlade i najavljeni troškovi već su u tijeku, dok su tržišta neuređena.

Mjere za stabilizaciju financija

Nastavak razina javnog duga čini Francusku jednom od najviših zaduženih zemalja u EU, odmah u Grčku i Italiju. Financijski i ekonomski ministar Bruno Le Maire odbacio je povećanje poreza i oslanjao se na smanjenje potrošnje, dok je paket prvog štednje od deset milijardi eura već sastavljen. Planirane su dodatne uštede od 20 milijardi eura. Sud revizora posebno zahtijeva uštedu od 50 milijardi eura kako bi se pridržavao ograničenja deficita EU od tri posto do 2027. godine. Mnogi su građani zabrinuti zbog učinaka mjera štednje na društveno slabe skupine, što bi moglo dovesti do brzog spora. Le Maire naglašava potrebu za socijalnom raspravom o državnoj potrošnji i prioritetima u proračunu kako bi se osigurala dugoročna stabilnost financija. To proizlazi iz informacija iz tagesschau.