Armin Wolf u borbi protiv mržnje na mreži: Je li vladavina zakona nemoćna?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Armin Wolf legalno se borio protiv mržnje na mreži. Odvjetnik Längle zahtijeva podatke iz X, ali zakonske prepreke ostaju visoke.

Armin Wolf kämpft rechtlich gegen Hass im Netz. Anwalt Längle fordert Daten von X, doch rechtliche Hürden bleiben hoch.
Armin Wolf legalno se borio protiv mržnje na mreži. Odvjetnik Längle zahtijeva podatke iz X, ali zakonske prepreke ostaju visoke.

Armin Wolf u borbi protiv mržnje na mreži: Je li vladavina zakona nemoćna?

Suočavanje s mržnjom na Internetu i dalje se može opisati kao pravni izazov. Armin Wolf, moderator ORF-ZIB-a, bavi se bespomoćnim pokušajima, protiv uvreda i kaznenog sadržaja na platformi X u trenutnom postu na blogu. Wolf se redovito suočava s mizoginističkim, rasističkim i politički ekstremnim objavama koje su raspoređene anonimnim računom. Unatoč nacionalnim i zakonskim propisima EU-a, poput zakona o kontroli Hass-In-Netz iz 2021. godine, mogućnosti za provođenje su drhtave. Poruka o X ostala je, kako Wolf izvještava, bez ikakvog učinka, budući da grupa nije kršila svoje smjernice.

U rujnu 2024. odvjetnik Philipp Längle iz Vorarlberga podnio je kaznenu prijavu protiv nepoznatog autora i potražio objavu korisničkih podataka. Ali Bečki kazneni sud objavio je informativni nalog koji je X. kao u irskom pravosuđu, koji se proglasio neizvjesnim zbog ne -fizički pohranjenih podataka, napori u Sjedinjenim Državama također su ocijenjeni kao neuspješni. Američke vlasti to nisu klasificirale kao primarni zločin. Ova iskustva pokazuju da istaknuti ljudi s pravnom potporom neprijateljstva također nemaju šanse.

Izazovi Zakona o digitalnoj usluzi

Za borbu protiv takvih problema, Zakon o digitalnim uslugama (DSA) stupio je na snagu 17. veljače 2024. [Tagesschau] izvještava da ovaj pravni okvir služi za brže djelovanje protiv ilegalnog sadržaja na Internetu i za borbu protiv mržnje i agitacije u društvenoj mreži posebno. Velike platforme koje se smatraju "vratarma" i imaju preko 45 milijuna korisnika u EU -u dužni su prijaviti sumnju na slučajeve vlasti i brzo ukloniti ilegalni sadržaj. Prema ovom zakonu, davatelji kao što je X također imaju odgovornost zaštititi maloljetnike i uzeti u obzir psihološke učinke svojih usluga.

Unatoč ovom napretku, još uvijek postoji mnogo nejasnoća koje mogu rezultirati dugotrajnim pravnim postupcima. Kritičari, poput Patricka Breyera, upozoravaju da je definicija kršenja problematična, a zemlje koje su samo ilegalne na njihovom teritoriju mogu se ugasiti širom Europe.

Mjere za borbu protiv mržnje

Uz DSA, "Hass-in-Netz-Kündungsgesetz" nudi proširene pravne mogućnosti za poduzimanje mjera na Internetu. Zakonske mjere uključuju pravosudno brisanje objava mržnje i oslobođeno istraživanje počinitelja: Unutra, ako se to zatraži od Regionalnog suda. Žrtve mržnje na mreži također imaju koristi od psihosocijalne i pravne potpore bez troškovnog rizika, što značajno poboljšava njihovu situaciju.

Ministarstvo pravde također je član Odbora "Nema govora o mržnji" koji je aktivan od 2016. godine i radi važan rad na svijesti. Ipak, vidljivo je da se vladavina zakona i postojeća pravila poput DSA često doživljavaju kao bez zuba. Wolf izvlači kritički zaključak: Put za pravno djelovanje protiv objavljivanja mržnje ostaje zamoran i frustriran, što čini strukture platforme kapitalizma značajnom preprekom.

S obzirom na sve ove izazove, pravna borba protiv mržnje na mreži ostaje središnja društvena tema, koja zahtijeva sveobuhvatne mjere i blisku suradnju između zakonodavaca, platformi i civilnog društva.

Quellen: