Alarmantni toplinski val na Sredozemlju: Da li to ugrožava morski svijet?

Alarmantni toplinski val na Sredozemlju: Da li to ugrožava morski svijet?

Westliches Mittelmeer, Mittelmeerraum - U zapadnom Sredozemlju, ekstremni toplinski val gurnuo je temperature do granica. Prema meteorologu Fabiana Ruhnau von Kachelmanna, površinske temperature su više od pet stupnjeva Celzijusa iznad dugoročnog prosjeka. Te izvanredne vrijednosti nisu tipične za ovo doba godine, što je očito primijetilo gost kupaćeg u Marseilleu: "To bi trebalo biti hladnije u ovo doba godine". Ovu situaciju potvrđuju satelitske kartice Službe za promatranje slame Kopernik, koje ne ukazuju na veća odstupanja. Katalizatori ovog fenomena su raznoliki i utječu ne samo na temperature, već i na cijelu morsku ekologiju.

Španjolski centar za istraživanje marina (CEAM) ističe da je Balearsko more bilo u gotovo trajnom morskom toplinskom valu (MHW) od studenog 2024. godine. Lokalni uvjeti klasificirani su kao "ekstremni", a to ima ozbiljne učinke na morske ekosustave, posebno za toplinski osjetljive vrste poput kruga. Promijenjeni morski uvjeti također znače da su mnoge dubine distribuirale organizme, poput korala i gorgonije, povući se ili čak nestati u toplijim vodama. To ne samo da ugrožava biološku raznolikost, već ima i posljedice za aktivnosti opskrbe hranom i slobodno vrijeme, na primjer, ribolovom i turizmom.

Epizode za morske ekosustave

Mediteranski ekosustavi posljednjih su se desetljeća značajno promijenili zbog klimatskih promjena. Populacije morskih organizama u ravnim, toplijim vodama su nestale, što je dovelo do lokalnog izumiranja mnogih vrsta. Ovo zamjenjuje stjenovite tlo, koje je potrebno za koralje i Gorgoniju, mekim podovima poput pijeska i šljunka. Ovi razvoj ponekad imaju nepovratne učinke na morsku biološku raznolikost.

Morski toplinski valovi, koje karakterizira dugačka temperatura vode, ne samo da dovode do povećanja smrtnosti u organizmima koji već žive na vrhu njihovog temperaturnog raspona, već i utječu na primarnu proizvodnju. To zauzvrat smanjuje dostupnost hrane, što dovodi do dramatičnih posljedica za cijeli ekosustav. Ključne vrste poput korala posebno su pogođene i često se ne mogu oporaviti od toplinskih valova godinama, što je rizik koji Svjetsko vijeće za biološku raznolikost procjenjuje: U slučaju globalnog zagrijavanja, 70 do 90 posto korala moglo bi se izgubiti.

Učinci na vremenske uvjete

Povećane morske temperature ne samo da utječu na morsku floru i faunu, već i vremensku dinamiku nad kopnom. Povećanje jednog stupnja Celzijusa uzrokuje sedam posto viši kapacitet zraka u vodenoj pari, što može favorizirati događaje s jakim kišom. Ta je veza dokumentirana u godišnjem izvješću Kopernika, koje pokazuje povećanje ukupne količine vodene pare od 4,9 posto u atmosferi od razdoblja usporedbe od 1991. do 2020. godine. Uporedne vrijednosti iz 2016. i 2023. značajno su niže, što je 2024. ekstremna vremenska godina u Europi, karakterizirana jakim poplavama u regijama i donjim Austrijama.

Iako izazovi da marinac donosi toplinske valove sa sobom postaju sve više pritiskaju, prvi korak za spašavanje ekosustava u Sredozemlju je jasan: zaustavljanje iracionalnog rasta i emisije stakleničkih plinova je neophodno. Bez mjera za smanjenje emisija, daljnji napori za očuvanje morskih ekosustava nisu učinkoviti. Lokalne inicijative, poput smanjenja nekontroliranog obalnog razvoja i prekomjernog ribolova, kao i stvaranja područja zaštite od morskog zaštite od dobro, važnih koraka za poboljšanje otpornosti morskih ekosustava.

Izvješća i znanstvene studije naglašavaju potrebu za dugoročnim praćenjem ekosustava kako bi se precizno procijenile učinke klimatskih promjena i razvili učinkovite strategije upravljanja i održavanja.

vienna.at sciencenten.de deutschlandfunk.de