Dobna granica za društvene medije: Zelena zaštita potražnje za mladima!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Zeleni u Austriji zahtijevaju minimalnu dob od 16 godina za društvene medije kako bi zaštitili mlade od cyberbulling -a i lažnih vijesti.

Dobna granica za društvene medije: Zelena zaštita potražnje za mladima!

Zeleni u Austriji započeli su potez koji zahtijeva zakonsku minimalnu dob od 16 godina za korištenje društvenih medija. Povodom alarmantnih rezultata sveobuhvatne studije mladih, vidite potrebu zaštite mladih od ugrožavanja sadržaja poput mržnje, lažnih vijesti i zlostavljanja. Ovaj je zahtjev podupran znanjem o studiji mladih Ö3, koja je provedena pod 28.000 mladih.

Studija pokazuje da značajni dijelovi 16-do 25-godišnjaka, posebno 85 posto, zagovaraju minimalnu dob za platforme kao što su Instagram ili Tiktok. Pored toga, 81 posto ove dobne skupine provodi između jednog i pet sati dnevno svojim mobilnim telefonom. 16 posto ispitanika čak redovito premaši vrijeme dnevnog ekrana od pet sati. Gotovo 40 posto sudionika smatra društvenim mrežama važnim izvorom informacija, dok ih 68 posto klasificira kao značajne potrošače vremena.

Opteći kroz digitalni sadržaj

Barbara Neßler, glasnogovornica mladih Zelenih, naglašava da su mlađi korisnici često preplavljeni problematičnim sadržajem koji kruži društvenim medijima. To uključuje uznemirujuće slike, seksističke fose ili desno -udaranje ekstremističke propagande. Neßler tvrdi da su dobne granice u digitalnom prostoru jednako važne kao i kod alkohola ili duhana. Upozorava na udaljene učinke cyber zlostavljanja koji su postigli novu dimenziju u digitalnom svijetu.

Zeleni ne samo da zahtijevaju dobnu granicu, već i veću odgovornost operatora platforme. Oni bi trebali pouzdano provjeriti tko koristi svoje usluge, na primjer, putem provjerenog dokaza o dobi. Ove bi mjere mogle pomoći smanjiti često alarmantne znakove problematičnog ponašanja na Internetu.

Učinci na mentalno zdravlje

Pored zahtjeva zelenila, WHO je u novoj publikaciji istaknuo psihosocijalne aspekte društvenih medija za mlade. Oko 11 posto mladih pokazuje znakove problematičnog ponašanja u vezi s društvenim medijima. Veća problematična upotreba kod djevojčica (13 %) može se primijetiti u usporedbi s dječacima (9 %). Ova problematična upotreba uključuje simptome poput gubitka kontrole i negativnih učinaka na svakodnevni život.

dr. Hans Henri P. Kluge iz WHO -a naglašava potrebu za medijskom pismenošću i mogućim mjerama poput dobnih ograničenja za društvene medije. WHO zahtijeva više ulaganja u školsko okruženje koje potiče zdravlje i programe utemeljene na dokazima kako bi mladima omogućili donošenje dobro utemeljenih odluka o svojim internetskim aktivnostima i zaštitu njihovog dobrobiti.

Sveukupno, rasprava o dobnim ograničenjima društvenih medija zahtijeva otvoreni dijalog o digitalnom bušotini, ne samo u obiteljima, već i u školama. Zeleni i stručnjaci poput dr. Klugea razumiju temu kao zadatak društvu u cjelini kako bi se adekvatno suprotstavio izazovima digitalnog svijeta.