Cijene struje rastu: kako Orden za zasluge utječe na sve nas!
ÖkoNews baca svjetlo na određivanje cijena na tržištu električne energije, ulogu obnovljivih izvora energije i izazove koje nosi sustav poretka zasluga.

Cijene struje rastu: kako Orden za zasluge utječe na sve nas!
Formiranje cijena na tržištu električne energije složeno je pitanje koje se posebno određuje po načelu „reda zasluga”. Ovaj sustav uređuje redoslijed korištenja izvora za proizvodnju električne energije na temelju njihovih graničnih troškova. Glasno Eko vijesti Proizvodnja električne energije obično se odvija od najjeftinijih prema skupljim proizvođačima. Fosilna i nuklearna energija tradicionalno postavljaju ton prije nego što obnovljivi izvori energije dođu na red.
U klasičnom poretku proizvodnje električne energije na prvom su mjestu subvencionirane i jeftine nuklearne elektrane, potom lignit, kameni ugljen, nafta i na kraju prirodni plin koji se u vršnim elektranama koristi samo 20% godišnje. Zbog toga cijene na burzama električne energije često jako osciliraju. To postaje posebno jasno kada energija vjetra i sunca ponekad nije dovoljno dostupna, što znači da se elektrane na prirodni plin koriste češće i povećavaju cijene.
Poseban slučaj Austrije
Austrija tu predstavlja poseban slučaj, jer oko 50% električne energije proizvodi iz velikih hidroelektrana, što joj daje značajnu cjenovnu prednost. Dok druge zemlje pate od rastućih cijena električne energije, Austrija svoju hidroelektričnu energiju proizvodi po cijeni od samo 1 cent/kWh. Međutim, ovu električnu energiju prodaje Verbund AG po tržišnoj cijeni od 8,16 centi/kWh, što diže cjelokupnu tržišnu cijenu. To pokazuje odstupanje koje može proizaći iz starih elektrana na ugljen i nuklearnih elektrana, koje često moraju isporučivati skupu električnu energiju, dok se jeftiniji obnovljivi izvori energije isključuju kada postoji prevelika ponuda, što također ima negativne financijske posljedice za operatere koji moraju biti financijski obeštećeni.
Izazovi sustava su složeniji kašnjenjem politike u prijelazu s prirodnog plina na tehnologije baterija i u prijelazu s ugljena i nuklearne energije. Stoga je hitno potrebno brže postupno ukidanje fosilne i nuklearne energije kako bi se smanjili troškovi za potrošače.
Utjecaj CO₂ certifikata
Drugi ključni pokretač troškova je cijena certifikata o emisiji CO₂, koji utječu na cijenu na burzi. Ovi certifikati reguliraju emisije stakleničkih plinova i predstavljaju važan ekonomski element za tvrtke. Rast cijena certifikata dovodi do viših troškova proizvodnje fosilnih goriva, što u konačnici također povećava potrošačke cijene. Trgovanje ovim emisijskim jedinicama ključno je za mnoge tvrtke jer moraju ili prodati višak emisijskih jedinica ili kupiti dodatne ako prekorače svoje granice emisija.
Ukratko, može se reći da redoslijed po zaslugama značajno utječe i na podrijetlo i na strukturu troška električne energije. EnBW naglašava da redoslijed postavljanja aktivira skuplje elektrane kako raste potražnja, što također utječe na cijene na spot tržištu. Ekonomisti uvode propise o cijenama u ovom kontekstu kao “tržišnu klirinšku cijenu”.
Cijena električne energije stoga se može promatrati kao pokazatelj učinkovitosti prelaska na obnovljive izvore energije. Što se te energije uspješnije integriraju u sustav, to bi cijena električne energije u budućnosti mogla biti stabilnija i jeftinija. Cilj je spriječiti rast cijena električne energije i jasnije istaknuti prednosti obnovljivih izvora energije. WIWIN naglašava da će promicanje obnovljivih izvora energije i povezano smanjenje emisija CO₂ biti ključni za buduću strukturu troškova električne energije.