Suche
Mein Konto
Beljak: 91-godišnjak pamti ratne strahote!
91-godišnji Helmuth Reisinger iz Villacha izvještava o sjećanjima na Drugi svjetski rat i svoju ulogu kao jednog od osnivača oružanih snaga.
Beljak: 91-godišnjak pamti ratne strahote!
Helmuth Reisinger, 91-godišnjak i “utemeljitelj” oružanih snaga, živi u Villachu i rado daje uvid u svoja sjećanja iz Drugog svjetskog rata. Rođen 24. veljače 1934. u Ternitzu u Donjoj Austriji, unatoč mladosti intenzivno je proživljavao to vrijeme. Teška bombardiranja koja su se odvijala tijekom zračnog rata protiv industrije u Linzu i Wiener Neustadtu bila su posebno formativna za njega. Ta su mu sjećanja i danas vrlo prisutna. Reisinger navodi da je često svjedočio hvatanju oborenih pilota, što je u njemu probudilo razne emocije.
Zračno ratovanje, posebice uporabom protuavionskih topova, odigralo je presudnu ulogu u tijeku rata. Flak - skraćenica za protuzračni top - prvi je put razvijen tijekom Prvog svjetskog rata i značajno poboljšan tijekom godina. Tridesetih godina prošlog stoljeća mnoge su zemlje prepoznale potrebu za posebnim protuavionskim topovima. 8,8 cm Flak 18 postao je jedan od najpoznatijih topova Drugog svjetskog rata i korišten je ne samo protiv zrakoplova, već i protiv kopnenih trupa. Kako je rat odmicao, uporaba protuzračnih projektila postajala je sve preferiranija, ali osnove protuzračnih projektila ostale su dugo nakon rata, uključujući i Bundeswehr u 1990-ima.
Srušeni bombarderi i njihove posade
Tijekom zračnih napada sve je više padala letjelica, čija je sudbina manje poznata. Povjesničarka Nicole-Melanie Goll iz Kuće povijesti Austrije istražuje sudbine oko 8300 članova posade 1058 američkih i britanskih zrakoplova. Ovo istraživanje dio je projekta “Downed Allied Aircrew Database Austria” koji podupire Austrijska akademija znanosti. Digitalna karta koja dokumentira mjesta nesreće pruža dublji uvid u ratna iskustva i sudbine poginulih vojnika.
Brutalne sudbine pilota koji su nakon nesreća bili zlostavljani uključivale su nepružanje pomoći, verbalno zlostavljanje pa čak i linč. To se dogodilo nakon odluke nacističkog režima 1944. koja je potaknula stanovništvo na agresivno djelovanje nakon pada neprijateljskih zrakoplova. Primjer za to je afroamerički pilot Walter P. Manning, koji je ubijen u travnju 1945. Njegovo ubojstvo nije izolirani incident, već dio šire tragedije koja je pogodila mnoge druge pilote.
Ukratko, pokazuje da su zračni rat i događaji povezani s njim, poput razvoja protuzračnog oružja i sudbine srušenih bombardera, duboko usidren u austrijskom sjećanju. Unatoč strašnim iskustvima i izgubljenim životima, ostaje nada za suočavanje i razumijevanje onoga što se tada dogodilo kako bi se izvukle pouke za budućnost.