Stresno djetinjstvo: utrostručite rizik od boli za odrasle!

Stresno djetinjstvo: utrostručite rizik od boli za odrasle!

Nedavna studija pokazuje da stresna iskustva iz djetinjstva dramatično povećavaju rizik od kronične boli u odrasloj dobi. Djeca u dobi od 10 do 12 godina koja su izložena takvim iskustvima imaju tri puta veću vjerojatnost da će patiti od kronične boli kasnije u životu. Ovi se nalazi temelje na studiji koji je u velikoj mjeri proveo istraživački tim iz Austrije i objavljen u časopisu "Dijagnostika". Uključuje 2.577 ispitanika koji su liječeni u raznim odjelima u Sveučilišnoj bolnici Innsbruck i bacaju svjetlo na povezanost između traume djetinjstva i razvoja kroničnih stanja boli kasnije u životu. Beč.at to izvještava U Europi je procjenjivano 12-14% stanovništva pod utjecajem kronične boli. Oni ne samo da mogu značajno smanjiti kvalitetu života, već mogu imati i ogromne društveno-ekonomske utjecaje.

Studija pokazuje da su godišnji troškovi kronične boli u Europi između 3 i 10% bruto domaćeg proizvoda. Posebno je alarmantna veza između kronične boli, depresije i anksioznosti, koja je već bila poznata, ali ranije nije bila proučavana u odnosu na razvojnu dob djece.

Stresna iskustva u djetinjstvu

Gotovo trećina sudionika studije izjavila je da imaju kroničnu bol duže od šest mjeseci. Ispitanici su izvijestili u upitnicima o maltretiranju, traumatičnim iskustvima i simptomima boli. Oko 30% ispitanika imalo je jedno do tri stresna iskustva iz djetinjstva, dok je oko 6% prijavilo da je imalo više od tri takva iskustva. Najčešća stresna iskustva uključuju emocionalno zlostavljanje, fizičko ili psihološko zanemarivanje, a emocionalno zlostavljanje je najčešće oko 18%. Pokazalo se da faktor rizika za kroničnu bol ovisi o dozi: vjerojatnost se povećava za 1,5 puta s jednim do tri iskustva, a čak se utrostručuje s četiri ili više. Orf Tirol to dodaje Faza između 10 i 12 godina identificirana je kao posebno ranjiva.

Rezultati istraživanja ističu potrebu za ranom identifikacijom i psihosocijalnom podrškom pogođenoj djeci kako bi se izbjegle dugoročne zdravstvene posljedice. Studija nadopunjuje nalaze prethodnog rada koji ispituje povezanost između traume u djetinjstvu i povećane vjerojatnosti bolesti, posebno kod mlađih odraslih. Prema podacima iz Nako zdravstvena studija Mentalne bolesti poput anksioznih poremećaja i depresije češće su nuspojave.

Dugoročne posljedice traume u djetinjstvu

Studija sugerira da učinci traume u djetinjstvu ne samo da utječu na mentalno zdravlje tijekom djetinjstva, već mogu dovesti i do fizičkih bolesti u odrasloj dobi. Otkriveno je da su mlađi ljudi koji su pretrpjeli traumu u djetinjstvu pod znatno većim rizikom od bolesti poput raka, srčanih udara i dijabetesa tipa 2. Razlike između spolova pokazuju da žene prijavljuju više dijagnoza raka, anksioznosti i depresije, dok muškarci prijavljuju više srčanih bolesti i dijabetesa. Ovaj nalaz naglašava hitnost rane identifikacije i liječenja traume u djetinjstvu kako bi se umanjio utjecaj na zdravlje.

Ukratko, istraživanje pokazuje da sjene djetinjstva mogu imati dubok utjecaj na naše zdravlje i ističe važnost preventivnih mjera. Studije naglašavaju potrebu za stvaranjem veće svijesti o psihološkim i fizičkim učincima dječje traume i to također uzimaju u obzir u kontekstu Svjetskog dana mentalnog zdravlja.