EU povećava uvoz plina iz Rusije: Koliko dugo unatoč ratu?

EU povećava uvoz plina iz Rusije: Koliko dugo unatoč ratu?

Unatoč tekućem sukobu u Ukrajini i povezanim sankcijama, Europska unija (EU) povećala je uvoz plina iz Rusije za 18% u 2024. u usporedbi s prethodnom godinom. Ovo proizlazi iz izvješća autora beč.at van. Povećanje uvoza uključuje i plin isporučen cjevovodima i ukapljeni prirodni plin (LNG). Unatoč političkim napetostima i fokusu EU-a na neovisnost o fosilnim gorivima, potražnja u bloku nije uspjela rasti, što je dovelo do povećanja cijena plina od gotovo 60% 2024. godine.

Za razliku od ciljeva EU-a da do 2027. ukine uvoz plina iz Rusije, stvarnost se do sada odvijala drugačije. Posebno su Italija, Češka i Francuska povećale kupnju ruskog plina. Nova mapa puta koja podupire te ambicije bit će predstavljena u nadolazećim tjednima. Ipak, kritičnu situaciju pogoršava odluka Ukrajine da od početka 2025. godine ne dopusti ruski prirodni plin kroz svoj teritorij.

Rekordan uvoz ukapljenog plina

Godine 2024. uvoz ruskog LNG-a u EU dosegao je rekordnu razinu, s povećanjem od 19,3% u usporedbi s 2023. fr.de prijavio. Njemačka državna tvrtka SEFE (Securing Energy for Europe GmbH) bila je jedan od najvećih kupaca ruskog LNG-a koji se ove godine intenzivno kupovao. SEFE je nabavio ukupno 58 pošiljki s volumenom od 4,1 milijuna tona, što je povećanje od šest i pol puta u odnosu na prethodnu godinu.

Njemačka organizacija za zaštitu okoliša i brojne ekološke organizacije pozivaju na embargo na ruski LNG u cijeloj EU. Kritičari tvrde da uvoz LNG-a ne podliježe sankcijama EU-a, zbog čega zemlje poriču odgovornost za povećani uvoz. Iako su neke države EU-a zabranile izravan uvoz ruskog plina preko vlastitih luka, njegovo preusmjeravanje preko drugih zemalja pokazalo se problematičnim.

Izazovi i geopolitički rizici

Geopolitičke napetosti sa SAD-om predstavljaju dodatni rizik za europsku opskrbu energijom, posebno s obzirom na njezinu ovisnost o opskrbi LNG-om iz inozemstva. EU si je postavila cilj intenziviranja energetskih odnosa sa SAD-om i diversifikacije alternativnih izvora energije. Nedavno izvješće iz tagesschau.de pokazuje da je Rusija trenutno drugi najveći dobavljač LNG-a u EU s udjelom od 16%, a slijede je SAD.

Europska komisija planira potpuno prestati koristiti ruski plin, bilo putem plinovoda ili kao LNG, do 2027. Međutim, to je otežano nedovoljnom spremnošću država članica da se prebace na alternativne dobavljače energije. Veliki izazov predstavljaju stalna ulaganja u LNG projekte i činjenica da gotovo polovica uvoza u EU dolazi iz Rusije.

Kako bi osigurala buduću sigurnost opskrbe, EU mora hitno preispitati svoju ovisnost o ruskom plinu i razviti alternativne strategije.