Trumpova politika i Green Deal: europsko gospodarstvo u krizi!
OE24 analizira kritiku Geralda Grosza političke elite koja se okrivljuje za europske ekonomske probleme i naglašava posljedice Green Deala i izazove za automobilsku industriju.
Trumpova politika i Green Deal: europsko gospodarstvo u krizi!
13. travnja 2025. komentirao je Gerald Grosz OE24 oštra kritika političke elite u Austriji i Njemačkoj. Jasno daje do znanja da se trenutna gospodarska previranja ne mogu pripisati bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, već su rezultat odluka u Europi. Prema Groszu, europskoj automobilskoj industriji ne prijeti Trumpov Green Deal, već problemi europskih država koje su same stvorile.
Grosz ističe da aktualni američki predsjednik nije odgovoran za ekonomski učinak sankcija Rusiji u Europi. Posebno zabrinjava trogodišnja recesija i deindustrijalizacija koja već teško pogađa Europu. Odgovornost je jasno pripisana političkoj eliti koja je odgovorna za ovu nepravdu.
Zeleni dogovor i njegovi učinci
U kontekstu Zelenog dogovora Europske unije, čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 50% do 2030. u usporedbi s 1990. i postati klimatski neutralan do 2050., objavljen je članak Cicero Istaknuti izazovi za države članice. EU planira oko 33% energije dobivati iz obnovljivih izvora do 2030. godine, što je veliki porast u usporedbi sa sadašnjih 19,7%.
Budući da će prometni sektor i industrija biti ozbiljno pogođeni novim propisima, potrebna su velika smanjenja emisija. Prelazak na elektromobilnost mogao bi imati značajne posljedice za tržišta rada; U Njemačkoj je do 178.000 radnih mjesta u opasnosti od gubitka. Osim toga, struktura visokih troškova električnih vozila u kombinaciji s niskim državnim poticajima identificirana je kao prepreka potrošačkoj kupnji.
Međunarodne dimenzije i sporovi
Politička rasprava o Green Dealu mogla bi varirati među državama članicama i napominje se da podjela među zemljama nije isključena. Dok će neke države, poput Poljske, dobiti manje novca iz EU fonda za potporu pogođenim regijama jer nisu pristale postati klimatski neutralne do 2050., Green Deal bi mogao smanjiti europsku potražnju za ruskim fosilnim gorivima.
Ti izgledi su, s jedne strane, podržani očitim ekološkim ciljevima EU, ali s druge strane, treba napomenuti da bi Rusija potencijalno mogla imati koristi od povećane potražnje za prirodnim plinom. Konkretno, napominje se da EU planira iskoristiti deset posto sredstava za zaštitu klime za internacionalizaciju Green Deala. Izazovi se stoga moraju razmotriti i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini, iako je odgovornost donositelja političkih odluka u Europi i dalje neizbježna.