Kako se zaštititi od neugodnih spam zamki i prijevara e-poštom!

Kako se zaštititi od neugodnih spam zamki i prijevara e-poštom!

U današnjem digitalnom svijetu e-pošta je sastavni dio svakodnevnog života. Ne služe samo za komunikaciju, već i za oglašavanje i informiranje. Međutim, postoji ključna razlika između biltena i neželjene e-pošte. Iako se na biltene pretplaćuju korisnici, spam poruke su u Njemačkoj nepoželjne i zakonom zabranjene. Ove uvredljive e-poruke mogu sadržavati reklame, krađu identiteta ili čak viruse, što ih čini ozbiljnom prijetnjom. [Krone] izvještava da se slanje takve e-pošte može zakonski goniti.

Kako bi vaša komunikacija e-poštom bila sigurnija, trenutne preporuke sadrže razne savjete. Ako korisnik želi otkazati pretplatu na newsletter, sve što obično treba učiniti je kliknuti na poveznicu za odjavu, koja se nalazi na vrhu ili dnu e-maila. Ponekad može biti potrebna dodatna potvrda. Nasuprot tome, stručnjaci savjetuju da ne slijedite veze u neželjenoj e-pošti jer bi to moglo potvrditi da je adresa e-pošte aktivna. Umjesto toga, preporučljivo je izbrisati nepročitane spam poruke i blokirati pošiljatelje kako biste ubuduće primali manje neželjenih e-poruka [Zaštita potrošača] i [BSI] proslijeđuju ove preporuke.

Mitovi o sigurnosti e-pošte

Mnogi korisnici vjeruju uobičajenim mitovima o sigurnosti e-pošte. Uobičajena zabluda je da ne riskirate ništa ako samo pogledate e-poštu. Međutim, samo gledanje e-pošte u HTML formatu može izvršiti zlonamjerni kod. Kako biste se zaštitili, stručnjaci preporučuju da onemogućite prikaz e-pošte u HTML formatu i prvo provjerite pošiljatelja. Još jedan mit je da se možete odjaviti od neželjene e-pošte jednostavnim klikom na vezu. Ovo je opasno jer takve veze često vode do zlonamjernih web stranica [BSI] naglašava važnost opreza u takvim slučajevima.

Adresa pošiljatelja e-pošte također može biti lažna, pa bi korisnici uvijek trebali pažljivo pogledati. Također je uobičajena zabluda da je phishing e-poštu lako uočiti. U stvarnosti, te e-poruke mogu biti vrlo profesionalne i pokušavaju dobiti osobne podatke. Korisnici stoga ne bi trebali otvarati poveznice iz sumnjivih poruka e-pošte i uvijek ispitivati ​​adresu pošiljatelja. Čak ni aktivirana 2-faktorska autentifikacija ne štiti od phishing napada, budući da kibernetički kriminalci također mogu dobiti pristup ovim kodovima [BSI].

Svijest o ovim opasnostima ključna je za sigurno djelovanje na internetu. Nije dovoljno samo poduzeti tehničke mjere opreza; sami korisnici također moraju biti oprezni i informirati se o trenutnim sigurnosnim rizicima. Slijedeći navedene savjete i izbjegavajući uobičajene mitove, korisnici mogu značajno povećati sigurnost svoje e-pošte. To nije samo individualna odgovornost, već i doprinos zaštiti cijele digitalne zajednice.

Dodatne informacije o sigurnosti e-pošte i rješavanju neželjene pošte možete pronaći na web stranicama [Krone], [Zaštita potrošača] i [BSI].