Jezična kriza bečkog stolnog razreda: Gdje je njemački?

Jezična kriza bečkog stolnog razreda: Gdje je njemački?

U Beču se pojavljuje alarmantna slika u sektoru obrazovanja. Gotovo polovica učenika prvih razreda ima poteškoća s njemačkim jezikom, što jako utječe na njihovo sudjelovanje u nastavi. Gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr (NEOS) nedavno je komentirao razloge: Porast izbjeglica iz Ukrajine i Sirije, pandemija CoV-a i povećana upotreba pametnih telefona dovode do ove zabrinjavajuće situacije. Učiteljica u osnovnoj školi Kerstin Nichtenberger u razgovoru je potvrdila te ocjene i dodala da čak i djeca iz obitelji njemačkog govornog područja često nisu u stanju samostalno rješavati svakodnevne zadatke. “To su djeca koja često ne znaju ni zavezati cipele ili se presvući za sat tjelesnog”, kaže Nichtenberger javlja ORF.

Jezik i identitet: gorući problem

Međutim, izazovi nisu ograničeni samo na usvajanje jezika. Berlinska kirurginja Nani Rostamian, koja je s obitelji došla u Njemačku kada je imala sedam godina, govori o poteškoćama u komunikaciji s roditeljima o svom medicinskom znanju. "Ne mogu s njima razgovarati o medicini. Kad želim nešto objasniti, često moram koristiti olovku i papir." Te jezične barijere ne samo da uzrokuju probleme u komunikaciji, već ugrožavaju i kulturni identitet: “Za nas je to bio postupni proces integracije ili zaboravljanja vlastitih korijena”, kaže Rostamian. Članovi arapskih i turskih obitelji u Njemačkoj često su zabrinuti da će njihova djeca izgubiti vlastiti jezik, a time i pristup svojim kulturnim korijenima. Mirvat Adwan, sirijska novinarka u Berlinu, osnovala je institut za održavanje arapskog jezika za svoju djecu. “Većina arapskih roditelja zabrinuta je da će im djeca izgubiti jezik”, izvještava Adwan Deutschlandfunk Kultur zabilježio.

Kako bi se riješili ti problemi, lingvisti naglašavaju potrebu za aktivnim promicanjem materinskog jezika, budući da je solidno usvajanje jezika ključno za razvoj znanja njemačkog jezika. Drugi aspekt je uvažavanje svih kulturnih pozadina u obrazovnom sustavu, što ne samo da jača dječje samopoštovanje, već i poboljšava njihovu integraciju.