Kriza usamljenosti među mladim Austrijancima: Generacija Z pati!

Kriza usamljenosti među mladim Austrijancima: Generacija Z pati!

Mladi u Austriji posebno su pogođeni usamljenošću. Prema izvješću Nivea Connect 2025., više od polovice ispitanika vjeruje da se usamljenost povećala, a svaka peta osoba kaže da se često osjeća usamljeno. Ovaj problem ima različite aspekte koji su povezani s društvenim okolnostima i stilom života oboljelih. Prijavljeno 5min da 37 posto ljudi u Austriji doživljava društvenu izolaciju, što je relativno malo u međunarodnoj usporedbi.

Osobito su pogođeni samci, ljudi u financijskim poteškoćama, ruralni stanovnici i ljudi s niskim obrazovanjem, kao i veliki korisnici društvenih medija. Usamljenost je alarmantna među mladim odraslim osobama, osobito onima između 16 i 24 godine: jedna od četiri osobe u ovoj dobnoj skupini često se osjeća usamljeno, a gotovo polovica ima malo ili nimalo kontakta s drugima.

Uzroci i posljedice usamljenosti

Glavni uzroci usamljenosti mogu se pripisati nekoliko čimbenika. Zlostavljanje i isključenost iz društvenog okruženja pogađaju 57 posto pogođenih, dok su pretjerana upotreba društvenih medija i pametnih telefona također značajni uzroci s 48 odnosno 47 posto. Posljedice te usamljenosti su dalekosežne: mentalne bolesti, smanjeno samopoštovanje i psihički stres samo su neke od najčešćih posljedica koje se javljaju u generaciji Z. javlja Nadr da je više od 50 posto osoba u dobi od 18 do 35 godina u Njemačkoj pogođeno povremenom usamljenošću.

Ali utjecaj nadilazi pojedinačne probleme. Usamljeni mladi ljudi pokazuju veću sklonost radikalnim stavovima i često se osjećaju otuđenima od društva. Studije pokazuju da se mlade odrasle osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu smatraju "najusamljenijom dobnom skupinom u Europi". Mnoštvo digitalnih veza dovodi do određene razine umreženosti, ali prave bliskosti sve više nedostaje.

Društvene dimenzije i moguća rješenja

Zabrinjavajući razvoj događaja vidljiv je iu političkim stavovima usamljenih: manje povjerenja u demokratske procese može dovesti do društvenih napetosti, upozorava Savezni institut za populacijska istraživanja. U istraživanju usamljenosti, socijalna izolacija, samoća i usamljenost promatraju se kao različiti, ali povezani fenomeni. PMC to ističe, da je kvaliteta društvenih odnosa presudna za osjećaj usamljenosti.

Suočavanje s tim izazovima zahtijeva strateške pristupe i otvorene dijaloge o bliskosti i pripadnosti. Offline formati i stvarni društveni prostori ubrzavaju proces uspostavljanja kontakta. Trendovi društvenih medija kao što je "Friendship Recession", u kojem se aktivni zahtjevi za prijateljstvo postavljaju online, ističu želju za autentičnim međuljudskim vezama. Psihološka podrška i programi za mlade odrasle također mogu pomoći u rješavanju ovog problema.

Usamljenost generacije Z stoga nije samo individualni problem, već i društveni problem. Hitnost poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje socijalne kohezije u društvu i zadovoljavanje potreba mladih veća je nego ikad.