Tranzicija prometa sada: Zeleni pozivaju na drastična smanjenja CO2 u Austriji

Tranzicija prometa sada: Zeleni pozivaju na drastična smanjenja CO2 u Austriji

Dana 7. studenoga 2025. ponovno će se privući pozornost na ozbiljne izazove u prometnom sektoru, koji je glavni uzrok emisija CO2 u Austriji. Analiza Austrijskog transportnog kluba (VCÖ) pokazuje da promet u svih devet saveznih država uzrokuje više CO2 nego 1990. U sedam od ovih saveznih država prometni sektor je najveći uzročnik emisija CO2. Elisabeth Götze, glasnogovornica Zelene stranke za promet, poziva na opsežan prometni zaokret kako bi se suprotstavili ovim alarmantnim razvojima.

Potreba za atraktivnom i pristupačnom ponudom javnog prijevoza smatra se središnjom. Götze također naglašava važnost povećanja aktivne mobilnosti, tj. hodanja i vožnje biciklom, na kratke udaljenosti. Pod vodstvom saveznog ministra Gewesslera već je postignut napredak, kao što je ofenziva javnog prijevoza, povećano financiranje biciklističkih i pješačkih staza te uvedena klimatska karta. Unatoč tome, i dalje je velika potreba za djelovanjem kako bi se značajno smanjile emisije CO2 u prometu.

Hitne mjere za smanjenje emisija

Osim postojećih zamjerki, Götze kritizira izgradnju autocesta kroz prirodne rezervate i brzih cesta kroz plodna polja. Također poziva na ukidanje povlastica za dizel i službena vozila te uvođenje cestarine za kamione kako bi se stvorila pravedna osnova za konkurenciju između cesta i željeznica. Cilj je jasan i apsolutno neophodan: pošteno tržišno natjecanje trebalo bi spriječiti prijelomnu točku klimatske krize.

Za usporedbu, prema podacima Savezne agencije za okoliš, prometni sektor u Njemačkoj mora se nositi sa sličnim problemom. U 2023. godini sektor je odgovoran za oko 146 milijuna tona ekvivalenta CO2, što čini oko 22 posto ukupnih emisija. Udio emisija iz prometa povećao se za 9 postotnih bodova od 1990. godine i pokazuje mali pad od 10,9 posto u usporedbi s 1990. godinom, što je daleko ispod ciljeva smanjenja ostalih sektora.

Mjere i ciljevi zaštite klime

Savezni ciljevi zaštite klime navedeni u Saveznom zakonu o zaštiti klime (KSG) propisuju da će se emisije stakleničkih plinova smanjiti za 65 posto do 2030. u usporedbi s 1990., s dugoročnim ciljem neutralizacije stakleničkih plinova do 2045. U europskom kontekstu promet podliježe odredbama Uredbe o podjeli napora (ESR), koja ima za cilj smanjenje emisija od 40 posto do 2030.

Za postizanje ovih ambicioznih ciljeva potrebne su konkretne mjere. Naveden je popis od osam sastavnih dijelova koji su važni za zaštitu klime u prometu. To, između ostalog, uključuje učinkovitost i elektrifikaciju automobila i lakih gospodarskih vozila, smanjenje subvencija koje štete klimi te promicanje održive prometne infrastrukture poput javnog prijevoza, vožnje biciklom i pješačenja. Cilj je smanjiti emisije za 26 milijuna tona ekvivalenta CO2 do 2030. godine, čime bi se dao odlučujući doprinos ostvarenju klimatskih ciljeva.

Rasprava o prometu i njegovom utjecaju na okoliš aktualnija je no ikad. Zahtjevi za prometnom tranzicijom su glasni i jasni, a politički program uključuje brojne mjere koje se moraju provesti kako bi se postigli vitalni klimatski ciljevi. Naredne godine pokazat će koliko se takve inicijative i prelazak na ekološki prihvatljivija prijevozna sredstva mogu uspješno provoditi.

Za opsežniju raspravu o kemiji emisija CO2 i njihovim reakcijskim mehanizmima, kao što je reakcija između natrijevog hidroksida i ugljičnog dioksida, pogledajte detaljna kemijska objašnjenja o kojima se raspravlja u znanstvenim krugovima (Chemistry Stack Exchange).

Izazovi u prometnom sektoru nisu važni samo na lokalnoj, već i na globalnoj razini. U skladu sa zahtjevima integriranog pristupa planiranju prometne infrastrukture i povezanih financijskih prilagodbi, i dalje se naglašava hitnost mjera za smanjenje emisija (Umweltbundesamt).