Ruski šef generalnog stožera najavljuje eksplozivnu jesensku ofenzivu!

Ruski šef generalnog stožera najavljuje eksplozivnu jesensku ofenzivu!

Ruski šef generalnog stožera Valery Gerasimov najavio je novu jesensku ofenzivu u Ukrajini. Unatoč međunarodnim pozivima na pregovore, Rusija nastavlja svoj rat agresije s promijenjenim ciljevima. Ukrajinske oružane snage postigle su uspjeh u spornim regijama Donjecka i Dnipropetrovska gurajući ruske trupe, pa čak i okružujući ih u određenim područjima. Gerasimov izvještava kontinuirane napade duž linije fronta, ali ipak postavlja strateške zadatke za razdoblje jesenskog jesenskog razdoblja. Navodi da je 99,7 posto Ukrajinske Luhanske oblasti, 79 posto Donjeckove oblasti, 76 posto Khersonove oblasti i 74 posto Zaporizhia oblasti pod ruskom kontrolom. Međutim, ove se brojke ne mogu neovisno provjeriti.

Rusko vodstvo poziva na potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecka zbog primirja, ali predsjednik Volodymyr Zelensky to odbacuje. Zelensky smatra da su gradovi Sloviansk i KramAtorsk važni obrambeni bastioni, dok Rusija prijeti da će ih osvojiti. Ruski delegat Kirill Dmitriyev optužio je Europljane za produljenje sukoba čineći nemoguće zahtjeve. Istodobno, Rusija kritizira EU zbog planiranog raspoređivanja trupa kako bi osigurala potencijalni mir i govori protiv predstavnika zemalja NATO -a. Europske zemlje, zauzvrat, optužuju Rusiju da koristi taktike usmjerene isključivo na kupnju novih vojnih napada.

Međunarodne reakcije i sankcije

Kancelar Friedrich Merz također je komentirao situaciju i naglasio da će se Rusija odreći rata samo ako ga više ne može ekonomski i vojno platiti. On ističe agresivniji ruski pristup protiv ukrajinskih civila i poziva na povećane sankcije protiv zemlje koja je u Ukrajinu invadirala 2022. godine. Merz hvali jedinstvo Europljana u vezi s sukobom i vidi Njemačku u vodećem položaju za postizanje jedinstva o ratnim pitanjima i miru.

Istodobno, EU se odlučila na nekoliko paketa sankcija, koje između ostalog uključuju zabrane uvoza i izvoza i isključenje ruskih banaka iz Swift sustava. Najnoviji, 16. paket mjera namijenjen je povećanju pritiska na predsjednika Vladimira Putina. Unatoč embargu, Rusija nastavlja prodavati naftu, ugljen i plin, uglavnom Kini i Indiji. Prošle godine Rusija je navodno u Europu donijela više ukapljeni prirodni plin nego ikad prije, donosivši prihod od osam milijardi eura. Ova dodatna sredstva više neće ulijevati u Nacionalni fond za dobrobit, ali će se odmah koristiti za vojne nadogradnje.

Ekonomski razvoj i izazovi

Na ekonomsku situaciju u Rusiji utječu različiti čimbenici. Iako rusko gospodarstvo trenutno raste za tri posto, to se ne odražava na prosperitet stanovništva. Potrošnja na područjima kao što su socijalna skrb, obrazovanje i zdravlje padaju zbog rastućeg vojnog proračuna. Prognoze pokazuju skroman gospodarski rast od 1,35 posto ove godine, s stagnacijom do 2029. godine. Tvrtke se također bore da pronađu radnike, dijelom i zbog promjena uzrokovanih ratom.

Rastuće cijene i inflacija od 9,9 posto u siječnju 2025. dovode do napete ekonomske situacije. Financijske sankcije utječu na sposobnost Rusije da posuđuju novac na međunarodnom tržištu i pogoršavaju kriznu situaciju. U tom kontekstu, Kina igra središnju ulogu jer se spominje kao glavni trgovački centar za zapadne poluvodiče i visoku tehnologiju. U međuvremenu, mogućnost povratka na prethodne odnose između Rusije i Europe ostaje malo vjerojatna.