Tajne najstarijih mumija: jugoistočna Azija otkriva svoje rituale!

Tajne najstarijih mumija: jugoistočna Azija otkriva svoje rituale!

Najnovija istraživanja iz jugoistočne Azije u osnovi su promijenila sliku mumifikacije rane povijesti. U zemljama poput južne Kine, Vijetnama, Laosa, Malezije i Indonezije otkriveno je da su zajednice tamo koristile sustavne postupke kako bi mumificirale ljude prije 12.000 godina. Te su tehnike uključivale upotrebu dima i kontrolirane topline kako bi se sačuvalo tijelo pokojnika. Rezultati ove studije objavljeni su u specijalističkom časopisu "Zbornik radova" američke Nacionalne akademije znanosti, "PNAS". Istraživački tim, koji je vodio Hsio-Chun Hung s australijskog nacionalnog sveučilišta, otkrio je da ove mumije dolaze od lovaca i kolekcionara, od kojih su neke pokopane u narezanom ili pohranjenom stavu i imaju opekline.

Najstariji pronađeni dokazi o ciljanom mumifikaciji vraćaju se do 12.000 godina. To je izvanredno jer su poznati slični postupci u zonama suhe klime, kao što su u drevnom Egiptu ili u Chinchorro kulturi u Čileu, poznati, ali su se do sada teško pregledali u vlažnim monsunskim regijama jugoistočne Azije. Tradicionalni pogrebni rituali, koji postoje u kulturama i u današnjim autohtonim tvrtkama u Novoj Gvineji i Australiji, pokazuju fascinantne kulturne kontinuitete.

Kulturne prakse i pogrebni rituali

Studija je analizirala podatke s 95 arheoloških nalazišta i pružila dokaze da se mumifikacija u jugoistočnoj Aziji prakticirala mnogo prije dobro poznatih kultura u Egiptu i Južnoj Americi. Pogrebni rituali varirali su između kultura, ali također su imali sličnosti. U stvari, neke bi mumije mogle imati više od 10 000 godina, što ukazuje na to da su te zajednice rano razvile složene pogrebne tradicije.

Analize kostiju pokazale su značajne značajke: mrtvi su pokopani u kompaktnom držanju, često bez mekih tkiva i s mogućnošću da su se posebno osušile prije ukopa. Upotreba dima za očuvanje leša predstavlja oblik mumifikacije koji je utjecao ne samo na lokalne, već i regionalne ritualne prakse.

Arheološki nalazi i njihov utjecaj

Pored toga, razumijevanje rane povijesti jugoistočne Azije mijenja se novim arheološkim nalazima na Filipinima. Iskopavanja na otocima Mindoro i Palawan pokazuju da su rani stanovnici imali napredne tehnološke vještine. Otkrivanje čamaca s visokim seama, datirano prije oko 40 000 godina, dovodi u pitanje prethodnu razinu znanja o pomorskim inovacijama u regiji. Takav bi se napredak mogao povezati s praksama mumifikacije i kulturnih sličnosti u regiji.

Nova otkrića objavljena u časopisu "Časopis arheološke znanosti" mogla bi u budućnosti baciti više svjetla na složene društvene strukture i razmjenu znanja između različitih kultura jugoistočne Azije. Sličnosti u pogrebnim obredima i tehnologijama ukazuju na to da su te zajednice međusobno povezane tisućama godina.

Općenito, istraživanje ne samo da pokazuje raznolikost i složenost sahrana u regiji, već i kontinuiranu kulturnu važnost tih tradicija, koje postoje do danas. Rezultati studija izazivaju nas da pogledamo povijest čovječanstva u novom svjetlu i da bolje razumijemo veze između različitih kultura.

Za daljnje informacije o najnovijim otkrićima i njihovim opsežnim implikacijama potražite u detaljnim izvješćima Beč.at,, Znanost.de i Ledena tehnologija.