Cijene nafte eksplodiraju: Izraelsko-iranski sukob prijeti uzdrmanjem gospodarstva!

Cijene nafte eksplodiraju: Izraelsko-iranski sukob prijeti uzdrmanjem gospodarstva!

Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku dosegnule su novi vrhunac 13. lipnja 2025. godine, kada je Izrael izveo vojne napade na Iran. Ova eskalacija ima izravne ekonomske posljedice koje odmah utječu na globalna tržišta. Prema vienna.at, cijene na globalnom tržištu dionica pale su dok je vrijednost američkog dolara porasla, a ulagači su sve više bježali u državne obveznice. Istodobno su cijene nafte značajno porasle, pri čemu je cijena nafte Brent porasla 9% na 75,60 dolara po barelu. Ovo predstavlja najveći skok cijena od svibnja 2020.

Središnji aspekt napete situacije je uloga Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom. Ovaj tjesnac je odgovoran za oko 20% globalnih isporuka nafte, s oko 21 milijunom barela sirove nafte koji se dnevno transportira. Osim toga, oko četvrtine globalnih tokova opskrbe LNG-om napušta ovu rutu. Gubitak izvoza iranske nafte, koji iznosi 1,6 milijuna barela dnevno i uglavnom odlazi u Kinu, mogao bi imati golem utjecaj na globalno gospodarstvo.

Strah od blokade

Iran je već zaprijetio mogućom blokadom Hormuškog tjesnaca ako bude daljnjih vojnih provokacija. Trgovci strahuju da bi takva blokada mogla podići cijene nafte na čak 100 dolara po barelu, što bi imalo ozbiljne posljedice na globalnu inflaciju. Prema Focus, karantina ne samo da bi mogla značajno povećati cijene nafte, već i ugroziti opću stabilnost tržišta.

Stručnjaci naglašavaju da bi stvarnu blokadu od strane Irana bilo teško provesti, iako je prijetila nekoliko puta u prošlosti. Kina, kao glavni kupac iranske nafte, učinila bi sve da spriječi takav razvoj događaja. Ipak, neizvjesnost ostaje, a mogućnost iznenadnog skoka cijena nafte mogla bi brzo pogoditi potrošače na benzinskim postajama diljem svijeta.

Posljedice za globalnu ekonomiju

Trajno visoka razina cijene nafte ne bi samo potaknula inflaciju, već bi mogla utjecati i na odluke o monetarnoj politici vodećih središnjih banaka. Više cijene nafte otežavaju smanjenje kamatnih stopa, a američka središnja banka (Fed) nedavno je pauzirala monetarno labavljenje, dovodeći u pitanje potencijalna smanjenja kamatnih stopa u rujnu. Europska središnja banka (ECB) također bi mogla biti prisiljena uzeti pauzu od svojih prethodnih smanjenja kamatnih stopa, kako izvještava LGT.

Ukratko, geopolitički razvoj na Bliskom istoku ne samo da povremeno povećava cijene nafte, već bi mogao imati i dalekosežne učinke na globalno gospodarstvo i inflaciju. Situacija je i dalje napeta i vrijedna praćenja.