Xi i Putin pokazuju jedinstvo u izraelsko-iranskom sukobu, poruka Trumpu

Xi i Putin pokazuju jedinstvo u izraelsko-iranskom sukobu, poruka Trumpu

U nedavnom telefonskom razgovoru, čelnici Kine i Rusije, Xi Jinping i Vladimir Putin, pozicionirali su se kao glasovi razuma i pozvali na deeskalaciju sukoba za koji je predsjednik Donald Trump rekao da bi SAD možda željele intervenirati. Ova dinamika pokazuje kako se Peking i Moskva predstavljaju kao alternativa američkom nasilju.

Pozicioniranje Kine i Rusije

Dok Trump razmatra moguću američku vojnu upletenost u napad na Iran, Peking i Moskva vide priliku da se pozicioniraju kao pandan američkoj moći. Putin i Xi su u razgovoru oštro kritizirali postupke Izraela i opisali ih kao kršenje Povelje UN-a i drugih međunarodnih pravnih normi. Međutim, veliki problem ostaje to što sama Rusija krši zakon na međunarodnoj razini, kao što se pokazalo u sukobu u Ukrajini.

Kineska politika obuzdavanja

Xi Jinpingovi komentari na poziv bili su odmjereniji, bez izravne osude Izraela, za razliku od pristupa njegovog ministra vanjskih poslova u razgovoru s iranskim ministrom vanjskih poslova. Umjesto toga, kineski čelnik pozvao je sve strane u sukobu, posebice Izrael, da odmah postignu prekid vatre kako bi se izbjegla daljnja eskalacija i regionalne posljedice.

Uloga SAD-a na Bliskom istoku

Kina je dugo kritizirala Sjedinjene Države kao izvor nestabilnosti i napetosti na Bliskom istoku. Neki kineski znanstvenici koriste trenutnu krizu u Iranu kako bi poduprli ovo stajalište. Liu Zhongmin, stručnjak za Bliski istok na Šangajskom sveučilištu za međunarodne studije, rekao je da su neizvjesnosti stvorene Trumpovim drugim mandatom pridonijele trenutnoj eskalaciji. Ustvrdio je da je Trump ozbiljno potkopao autoritet i vjerodostojnost američke politike na Bliskom istoku.

Nova vojna intervencija?

Neki kineski komentatori primijetili su da je Trump na rubu uvlačenja SAD-a dublje u novi takozvani "vječni rat" na Bliskom istoku. Unatoč početnoj usredotočenosti na obuzdavanje Kine u Indo-Pacifiku, i dalje je suočen sa sukobima u Ukrajini i Gazi.

Kineski interesi u Iranu

Peking nije zainteresiran za veliki rat protiv Irana jer bi to moglo ugroziti režim. Iran je postao velika sila na Bliskom istoku pod vodstvom ajatolaha Ali Khameneija, igrajući ključnu ulogu kao protuteža američkoj dominaciji. Kina također radi na proširenju svojih diplomatskih i gospodarskih veza s regijom.

Kineska diplomatska strategija

Kina je u prošlosti snažno podupirala Iran, posebice dosljednim uvozom nafte i svojim položajem u Vijeću sigurnosti UN-a. Dvije su zemlje također uspostavile strateške veze provođenjem zajedničkih pomorskih vježbi s Rusijom i primanjem Irana u Šangajsku organizaciju za suradnju i BRICS kako bi doveli u pitanje svjetski poredak predvođen SAD-om.

Kineski zahtjevi za posredovanje

Poput Rusije, Kina se također ponudila kao potencijalni posrednik u izraelsko-iranskom sukobu i željela bi se predstaviti kao mirovni posrednik. Xi je tijekom telefonskog razgovora s Putinom iznio četiri prijedloga za deeskalaciju napetosti, uključujući mirno rješenje iranskog nuklearnog pitanja i zaštitu civila. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi održao je ovaj tjedan brojne razgovore sa svojim kolegama u Iranu, Izraelu, Egiptu i Omanu.

Neizvjesnost oko utjecaja Kine

Iako se Kina nudi kao posrednik, ostaje nejasno koje konkretne korake ona zapravo može poduzeti za rješavanje sukoba. Ovaj izazov je složen nedostatkom kineskog iskustva u suočavanju s dugotrajnim sukobima u politički podijeljenoj regiji.

Strateški trenutak za Kinu

U vrijeme kada se globalno vodstvo SAD-a sve više dovodi u pitanje, prikaz Kine kao glasa suzdržanog u iranskom sukobu već bi se mogao pokazati simboličnim uspjehom. Unatoč izazovima suočavanja s takvim sukobima, ovakvo pozicioniranje moglo bi Pekingu donijeti dugoročne koristi.