Volker Türk: Upozorenje na pad ljudskih prava u Europi

Volker Türk: Upozorenje na pad ljudskih prava u Europi

Wien, Österreich - 26. svibnja 2025. Visoki povjerenik UN -a za ljudska prava, Volker Türk, izrazio je hitnu zabrinutost zbog budućnosti multilateralnih institucija poput UN -a i Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Na sastanku s MPS -om, Türk je naglasio da je legitimitet ovih objekata sve više potkopavan, a ljudska prava sve se više diskreditiraju kao "ideologija". Upozorio je da slabljenje multilateralizma može dovesti do nestabilnosti u Europi, posebno u kontekstu geopolitičkih napetosti, poput kršenja teritorijalnog integriteta od strane većih država poput Rusije.

Türk je naglasio da se globalna rasprava prvenstveno fokusira na vojnu potrošnju i da se prava na području ljudskih prava ne treba zanemariti. To se također odnosi na financijsku potporu institucija poput UN -a, koje sve više napadaju države poput Sjedinjenih Država. Stoga se apelirao na manje zemlje, poput Austrije, žestoko se zalagao za očuvanje multilateralnog reda.

Uloga međunarodnih jela

Značenje ICC -a naglašeno je potrebom promicanja odgovornosti na pojedinačnoj razini. Prema podacima o BPB -u, međunarodnim institucijama se ne bave sukobima između država, već o prirodnim osobama. Ova nadležnost podržavaju međunarodnu zajednicu u provođenju najozbiljnijih zločina poput genocida ili zločina protiv čovječnosti. ICC, koji je započeo svoj rad u Haagu 2002. godine, djeluje pod načelom komplementarnog i stoga je aktivan samo ako nacionalni sudovi nisu u stanju provesti ove zločine.

Türk je upozorio, unatoč izazovima ispred s kojima se Istgh suočava, njegov način rada nije bio u potpunosti "bez zuba". Pozvao se na uspjeh, poput ukidanja zakona o maramini u Iranu i dokumentacije kršenja ljudskih prava u Bangladešu. Ti bi se uspjesi mogli postići međunarodnim pritiskom.

Trenutni izazovi i izgledi

Središnja briga Turka je sigurnosna situacija u regijama sukoba, posebno u Gazi, gdje osuđuje ozbiljna kršenja zakona o ratnim ljudima i zahtijeva trajno primirje. Svjestan je i međunarodnih kritika, što pokreće različita reakcija na optužbe protiv političkih lidera, poput Putina i Netanyahua. To bi moglo ugroziti neovisnost međunarodnih sudova.

Osim toga, Türk se također bavi učincima novih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, socijalne kohezije i potreba međunarodnih propisa za borbu protiv dezinformacija. Ovi moderni izazovi zahtijevaju sveobuhvatno ispitivanje međunarodnog prava, koje se neprestano razvija i mora se prilagoditi okolnostima.

Istraživački instituti, poput Instituta za Europu i međunarodnog prava, naglašavaju važnost razumijevanja i analize interakcija između nacionalnog zakona, međunarodne politike i multilateralizma. Nesigurnosti u međunarodnom prostoru promiču fragmentaciju postojećeg reda, što povećava potrebu za jasnim, multilateralnim sporazumima kako bi se osigurala stabilnost globalnog pravnog sustava.

Sveukupno, može se navesti da su očuvanje i jačanje multilateralnih institucija, kao i učinkovita međunarodna jurisdikcija, ključni kako bi se suprotstavili globalnim izazovima 21. stoljeća i promicali poštovanje ljudskih prava.