Austrija u rupi za baby boom: Povijesni pad rođenja je zabrinut!

Austrija u rupi za baby boom: Povijesni pad rođenja je zabrinut!

Österreich - Statistika Austrija danas objavljuje rođene za prvu četvrtinu 2025. godine, što potvrđuje alarmantni trend. Pad rođenja u Austriji, koji traje od 2021. godine, nastavlja se dramatično. U veljači 2025. godine, najniža rođenja zabilježena su od 1951. godine. Prognoze ukazuju na to da se za cijelu godinu 2025. može očekivati oko 74 000 rođenih, što odgovara padu od 13,9 posto u usporedbi s 2021. godine. Povijesno, to je najniža vrijednost od kraja Drugog svjetskog rata u 2001. godini.

Pad prosječnog broja djece po ženi, koji je pao na 1,31 u 2024., posebno je zabrinjavajući i tako je dostigao povijesni nizak. Unatoč ovim alarmantnim brojevima, čini se da je želja da se djeca u populaciji u populaciji stalna. Ankete pokazuju da oko 40 posto ljudi u Austriji želi jedno ili više djece, ova je vrijednost stabilna od 2016. godine.

Socijalni i ekonomski učinci

Pad rođenja ima duboke socijalne i ekonomske posljedice, posebno za mirovinski sustav. Stručnjaci su zabrinuti zbog dugoročnih posljedica pada i naglašavaju hitnu potrebu za istraživanjem uzroka i razvijanja mjera koje omogućuju ispunjavanje želje stanovništva da ima djecu. Posebni fokus je na jačanju kompatibilnosti rada i obitelji, što se smatra odlučujućim faktorom za provedbu njihove želje da imaju djecu.

Istraživanje Integralnog instituta pokazalo je da 75 posto ispitanika želi besplatan pristup ustanovama skrbi o djeci - još jedan pokazatelj da mjere podrške za obitelji moraju biti optimizirani. Pored toga, 66 posto duljeg vremena otvaranja objekata želi.

Uloga pandemijskih i ekonomskih čimbenika

Istraživanje iz 2024. pokazuje da većina ispitanika vjeruje da korona pandemija nije utjecala na njihovu želju da imaju djecu. Samo 8 posto izvještava o smanjenju želje, dok je 8 posto izjavilo da se njihova želja za djecom povećala. To ukazuje da su razlozi za pad rođenja složeniji i nisu isključivo povezani s pandemijom.

Osim toga, određuje se pad djece bez djece sa 71 posto u 2016. na 50 posto, što pokazuje da se društvene norme u vezi s planiranjem obitelji i dalje mijenjaju. Obrazovna razina i prihodi također igraju važnu ulogu. Na primjer, 50 posto ispitanika s certifikatom ili podučavanjem obveznih škola ima djecu, dok s više obrazovanim ljudima (Matura/University) ima manje od trećine roditelja.

Ginekolog GDR. Christian Fiala kritizira trenutna kretanja kao zabrinjavajuća i poziva na stalnu istragu kako bi se istražili uzroci pada rođenja. Naglašava da neispunjena želja za djecom znači veliku patnju za pogođene parove i osvjetljava potrebu za održivim mjerama obiteljske politike.

U ovoj su multi -složenoj temi važni i ekonomski i socijalni čimbenici. Sveobuhvatni signalni učinak koji aludira na izazove pada rođenja u konačnici bi mogao dovesti do preispitivanja u obiteljskoj politici i podržati želju za djecom u Austriji.

sažeto izvješća OTS, što je u skladu s dosljednim ratovima. Razvoj ne samo da se brine, već i postavljaju pitanja koja bi u budućnosti mogla imati koristi od trudnica i njihovih obitelji.

Za detaljne informacije o rezultatima ankete i druge aspekte teme, preporučljivo je izvijestiti o detaljnim izvješćima o OTS Konzultirati se.