Kritike na policijsku akciju: Branič Peršmanhofa traži ispriku!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

24. listopada 2025. Markus Gönitzer kritizirao je policijsku operaciju u Peršmanhofu i zatražio ispriku za one koji su pogođeni.

Am 24.10.2025 kritisiert Markus Gönitzer den Polizeieinsatz am Peršmanhof und fordert eine Entschuldigung für die Betroffenen.
24. listopada 2025. Markus Gönitzer kritizirao je policijsku operaciju u Peršmanhofu i zatražio ispriku za one koji su pogođeni.

Kritike na policijsku akciju: Branič Peršmanhofa traži ispriku!

U raspravi o policijskoj akciji na Peršmanhofu 27. srpnja oglasili su se pogođeni aktivisti i predstavnici udruge Peršmanhof. Markus Gönitzer, predsjednik udruge, oštro kritizira razdvajanje antifašističkog tabora, muzeja i etničke skupine. Odluku MUP-a i koruškog guvernera Petera Kaisera (SPÖ) ocjenjuje neadekvatnom te ističe usku povezanost povijesti muzeja i antifašističkog prosvjetnog rada. Male novine izvještava o razočarenju klagenfurtskog odvjetnika Rudolfa Vouka, koji zastupa pogođene aktiviste, izostankom isprike ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP).

Policijska akcija, u kojoj je sudjelovalo 30-ak službenika, policijski helikopter i pas, provedena je nakon što je policija tvrdila da su sudionici antifašističkog kampa kršili Zakon o zaštiti prirode i nezakonito kampirali. Peršmanhof, koji se smatra važnim spomenikom za slovensku manjinu i dokumentira austrijski otpor protiv nacionalsocijalizma, bio je mjesto gdje se u vrijeme operacije okupilo do 100 sudionika. No, organizatori su istaknuli da su vlasnici farme aktivistima dopustili kampiranje, prenosi leptir.

Reakcije i zahtjevi

Dok Gönitzer reakcije FPÖ-a i koruškog ÖVP-a opisuje kao napade na lijevo orijentirane ekstremističke aktiviste, Andreas Kranebitter, voditelj Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora (DÖW), upozorio je na trivijalizaciju antifašizma. Ističe da je ovaj pokret nestranački i da ga ne treba predstavljati kao nasilnu terorističku skupinu. Vouk je policijske optužbe opisao kao “konstrukt”. Operaciju vidi kao smišljeni pokušaj identificiranja i kontrole sudionika kampa.

Organizatorica kampa Yara Palmisano izvijestila je o napadu na slovensku manjinu i retraumatizaciji prisutnih. Gradonačelnik Bernard Sadovnik kritizirao je policijske postupke kao nesrazmjerne i retraumatizirajuće. Vouk je također pozvao na prekid dva slučaja otpora državnoj vlasti i provedbu zaštite manjina, uključujući dvojezičnu jurisdikciju i oznake mjesta.

Peršmanhof kao spomen mjesto

Peršmanhof nije samo kulturna baština, već također igra središnju ulogu u sjećanju na zločine nacionalsocijalizma. Dana 25. travnja 1945. tamo je došlo do masakra od strane SS policijske pukovnije u kojem je ubijeno jedanaest ljudi, uključujući sedmero djece. Mjesto je stoga od velike važnosti za slovensku manjinu i društvo u cjelini jer dokumentira povijest otpora i djeluje kao mjesto sjećanja. Upamtite.at ističe da su spomenici kao što je Peršmanhof ključni za očuvanje povijesti i sjećanje na žrtve.

Predstavnici Pokrajine Koruške, Ministarstva unutarnjih poslova te republika Austrije i Slovenije pozvani su na simbolično ponovno otvaranje muzeja u svibnju 2026. No, u ovom složenom pitanju Peršmanhof je trenutno u središtu kontroverzi i nastojanja za jasnoćom i isprikama odgovornih.