Kritike na policijsku akciju: Branič Peršmanhofa traži ispriku!
24. listopada 2025. Markus Gönitzer kritizirao je policijsku operaciju u Peršmanhofu i zatražio ispriku za one koji su pogođeni.

Kritike na policijsku akciju: Branič Peršmanhofa traži ispriku!
U raspravi o policijskoj akciji na Peršmanhofu 27. srpnja oglasili su se pogođeni aktivisti i predstavnici udruge Peršmanhof. Markus Gönitzer, predsjednik udruge, oštro kritizira razdvajanje antifašističkog tabora, muzeja i etničke skupine. Odluku MUP-a i koruškog guvernera Petera Kaisera (SPÖ) ocjenjuje neadekvatnom te ističe usku povezanost povijesti muzeja i antifašističkog prosvjetnog rada. Male novine izvještava o razočarenju klagenfurtskog odvjetnika Rudolfa Vouka, koji zastupa pogođene aktiviste, izostankom isprike ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP).
Policijska akcija, u kojoj je sudjelovalo 30-ak službenika, policijski helikopter i pas, provedena je nakon što je policija tvrdila da su sudionici antifašističkog kampa kršili Zakon o zaštiti prirode i nezakonito kampirali. Peršmanhof, koji se smatra važnim spomenikom za slovensku manjinu i dokumentira austrijski otpor protiv nacionalsocijalizma, bio je mjesto gdje se u vrijeme operacije okupilo do 100 sudionika. No, organizatori su istaknuli da su vlasnici farme aktivistima dopustili kampiranje, prenosi leptir.
Reakcije i zahtjevi
Dok Gönitzer reakcije FPÖ-a i koruškog ÖVP-a opisuje kao napade na lijevo orijentirane ekstremističke aktiviste, Andreas Kranebitter, voditelj Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora (DÖW), upozorio je na trivijalizaciju antifašizma. Ističe da je ovaj pokret nestranački i da ga ne treba predstavljati kao nasilnu terorističku skupinu. Vouk je policijske optužbe opisao kao “konstrukt”. Operaciju vidi kao smišljeni pokušaj identificiranja i kontrole sudionika kampa.
Organizatorica kampa Yara Palmisano izvijestila je o napadu na slovensku manjinu i retraumatizaciji prisutnih. Gradonačelnik Bernard Sadovnik kritizirao je policijske postupke kao nesrazmjerne i retraumatizirajuće. Vouk je također pozvao na prekid dva slučaja otpora državnoj vlasti i provedbu zaštite manjina, uključujući dvojezičnu jurisdikciju i oznake mjesta.
Peršmanhof kao spomen mjesto
Peršmanhof nije samo kulturna baština, već također igra središnju ulogu u sjećanju na zločine nacionalsocijalizma. Dana 25. travnja 1945. tamo je došlo do masakra od strane SS policijske pukovnije u kojem je ubijeno jedanaest ljudi, uključujući sedmero djece. Mjesto je stoga od velike važnosti za slovensku manjinu i društvo u cjelini jer dokumentira povijest otpora i djeluje kao mjesto sjećanja. Upamtite.at ističe da su spomenici kao što je Peršmanhof ključni za očuvanje povijesti i sjećanje na žrtve.
Predstavnici Pokrajine Koruške, Ministarstva unutarnjih poslova te republika Austrije i Slovenije pozvani su na simbolično ponovno otvaranje muzeja u svibnju 2026. No, u ovom složenom pitanju Peršmanhof je trenutno u središtu kontroverzi i nastojanja za jasnoćom i isprikama odgovornih.