Rizik od rata na Bliskom Istoku: SAD prije vojnog napada na Iran!
Eskalacija na Bliskom Istoku: Napad SAD -a na Iran prijeti, dok Washington i Izrael poduzimaju vojne mjere.

Rizik od rata na Bliskom Istoku: SAD prije vojnog napada na Iran!
Napetosti na Bliskom Istoku dosežu kritičnu točku, jer se na vojni napad Sjedinjenih Država na Iran promatra kao realni scenarij. [Kosmo] izvještava da bi takav udarac mogao potencijalno pokrenuti otvoreno ratno stanje. Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Iran na bezuvjetnu predaju i upozorava na napade na američke vojnike. U tom su kontekstu dodatni američki borbeni avioni premješteni u regiju, pri čemu je Washington te mjere klasificirao kao obrambeni.
Kao odgovor na američki napad,Iran bi mogao mobilizirati regionalne saveznike, što značajno povećava rizik od sveobuhvatnog sukoba na Bliskom Istoku. Rijetko je bila toliko velika briga da bi napadi iranskih snaga također mogle prijetiti američkim vojnim baznim točkama u regiji. Takva eskalacija ne samo da bi mogla destabilizirati geopolitički položaj, već bi i dovela do globalne energetske krize, u kojoj bi blokade u ulici Hormus mogle povećati cijenu nafte na preko 150 dolara po barelu.
Vojna eskalacija i geopolitičke implikacije
Pored pokreta američkih trupa, izraelske snage su već aktivne. Izrael nastavlja svoje napade na Iran, usredotočen je na infrastrukturu iranskog nuklearnog programa. Ti su napadi doveli do ubojstva iranskog generalstva Ali Schadmanija. Bombani napadi na Teheran, koji su ciljali državne institucije, pojačavaju postojeće napetosti u regiji. Prema izvješćima, američka poruka u Tel Avivu bila je blago oštećena bez ozljeda [Süddeutsche].
Iran je, međutim, jasno dao do znanja da ne slijedi namjeru razvoja nuklearnog arsenala, ali naglašava da je njegov nuklearni program posvećen samo građanskim svrhama. Unatoč tim tvrdnjama, i Sjedinjene Države i Izrael imaju veliku zabrinutost zbog mogućih vojnih ciljeva irana. To je poduprto nedavnim saznanjima Međunarodne uprave za atomsku energiju (IAEA), tragovi urana koji se nalaze u iranskim objektima koji nisu procrtani. Te su informacije dovele do rezolucije, koju je odobrila većina članova Vijeća guvernera IAEA -e, ali su je odbili Rusija i Kina [DW].
Diplomatski napori i moguća rješenja
Unatoč napetoj situaciji, još uvijek postoje diplomatski kanali koji bi mogli spriječiti ili odgoditi otvoreni sukob. Međutim, Sjedinjene Države smanjile su svoju prisutnost na Bliskom Istoku, posebno s obzirom na sigurnost svojih poruka, kao što upozorenja američkim građanima pokazuju da putuju u Irak. Trump opisuje Bagdad kao opasno mjesto, a povlačenje osoblja veleposlanstva odražava zabrinutost da bi Iran mogao narediti odmazdu u slučaju izraelskog napada [DW].
Napokon, može se reći da se međunarodna zajednica suočava s sve većim izazovom. Pitanje više nije otvoren je li sukob između Sjedinjenih Država i Irana, već kada i s kojim intenzitetom ovaj sukob može izbiti. Dok Trump traži "stvarni kraj" iranskog nuklearnog programa, neizvjesnost je li miran dijalog zapravo moguć [Kosmo].