Samit o klimi u Brazilu: starosjedioci zahtijevaju pravo glasa!
COP30 u Brazilu: Nema obvezujućeg plana za postupno ukidanje fosilnih goriva. Autohtono stanovništvo zahtijeva pravo glasa i prava na zemlju.

Samit o klimi u Brazilu: starosjedioci zahtijevaju pravo glasa!
Konferencija UN-a o klimi COP30 u Belému u Brazilu na kraju je imala razočaravajući ishod. Unatoč programu pregovora koji je trajao više od 19 sati, nije bilo obvezujućeg plana za postupno ukidanje fosilnih goriva. Predsjednik COP-a André Correa do Lago najavio da glavni energenti nafta, ugljen i plin neće biti spomenuti u konačnom dokumentu. Oko 200 zemalja usvojilo je samo dobrovoljnu inicijativu za ubrzavanje napora za zaštitu klime.
Završni dokument spominje samo fosilna goriva u kontekstu “stakleničkih plinova”. Ostale su nejasne obvezujuće obveze bogatih zemalja da utrostruče klimatsku pomoć za siromašnije zemlje kako bi se prilagodile posljedicama klimatske krize do 2035. godine. Financijski stručnjak Jan Kowalzig iz Oxfama kritizirao je nepostojanje bazne godine i konkretnih iznosa za ovu inicijativu.
Domorodački protesti i zahtjevi
U međuvremenu, došlo je do burnih scena dok su domorodački aktivisti upali na mjesto klimatske konferencije u utorak navečer. Ova akcija, koja je rezultirala tučnjavom sa snagama sigurnosti i nekoliko lakše ozlijeđenih osoba, naglasila je pritisak na sudionike konferencije da se čuju njihovi zahtjevi. Demonstranti su uzvikivali slogane poput "Oporezuj multimilijunaše!" i naglasio da je odgovornost za globalno zatopljenje na bogatima. Brazilska federalna policija je pokrenuo istragu nakon incidenta, ali nema izvješća o uhićenjima.
Konferencija se održala u Belému, pogođenom tropskim kišama i ograničenim hotelskim kapacitetom. Mnoge domorodačke skupine bile su snažno zastupljene i zahtijevale su više glasa i zaštitu svojih prava na zemlju. Tvrde da čuvaju veliki dio globalne bioraznolikosti i da bi stoga trebali biti aktivno uključeni u pregovore o klimi.
Uloga autohtonih naroda u klimatskoj politici
Glavni zahtjevi domorodačkih naroda bili su usmjereni na veću ulogu u upravljanju njihovim teritorijima i zaštitu od invazivnih naftnih, plinskih i rudarskih projekata. Također su pozvali na priznavanje zemljišnih prava za 1,4 milijarde hektara koja još nisu razjašnjena. Bilo je i poziva da se njihovo tradicionalno znanje uključi u klimatsku politiku. Christine Halvorson iz Zaklade Rainforest US naglašava da se u važnim projektima moraju čuti glasovi pogođenih.
COP30 bila je jedna od prvih konferencija na kojoj su domorodački narodi bili prisutniji nego prije, no to ne umanjuje neizvjesnost oko provedbe njihovih zahtjeva. Rasprave o emisijskim certifikatima za krčenje šuma nastavljaju se kritizirati i naglašavaju složenost trenutne klimatske politike.
Klimatska konferencija još je jednom pokazala koliko je teško provesti konkretne mjere protiv klimatskih promjena, a istovremeno raste pritisak raznih interesnih skupina, posebice autohtonih naroda. Posljednje desetljeće bilo je najtoplije zabilježeno, a znanstvenici sugeriraju da bi granica od 1,5 stupnjeva Pariškog sporazuma mogla biti premašena već početkom 2030-ih. Činjenica koja naglašava hitnost nastojanja za zaštitu klime.