Netanyahu u krizi: Šef tajne službe podnio ostavku – što sada?

Netanyahu u krizi: Šef tajne službe podnio ostavku – što sada?

Usred tekućeg sukoba s Hamasom, premijer Benjamin Netanyahu odgovorio je na turbulentnu političku situaciju unutar svoje vlade. Danas je bilo Netanyahu General Zini imenovan je novim šefom izraelske tajne službe Shin Bet. Ova odluka dolazi u trenutku kada su dvojica Netanyahuovih suradnika pod istragom zbog navodnih katarskih fondova koji podržavaju Hamas. Politička dinamika dramatično se promijenila posljednjih mjeseci, osobito nakon Hamasovog razornog napada 7. listopada 2023., u kojem je poginulo 1200 ljudi.

Bivši šef Shin Beta Ronen Bar, koji je bio pod pritiskom tijekom napada, na kraju je odlučio dati ostavku na svoju poziciju nakon što mu je Netanyahu povukao povjerenje. Bar je najavio da će podnijeti ostavku sredinom lipnja kako bi se suočio s posljedicama osobnog neuspjeha u terorističkom napadu. Zanimljivo je da je Netanyahu kasnije povukao smjenu nakon narodnih prosvjeda. Međutim, u ovoj napetoj situaciji, izraelski Vrhovni sud pazio je na preispitivanje Netanyahuovih odluka i utvrdio da je djelovao u sukobu interesa, što znači da nije imao ovlasti imenovati nasljednika Bara.

Političke tenzije i optužbe

Tenzije između Netanyahua i Bara nisu nove. Izbijanjem rata potaknutog napadom Hamasa našli su se u ozbiljnom sukobu. Netanyahu je ostao na dužnosti unatoč izgledima i traži reizbor, dok je Bar u opasnosti da preuzme odgovornost za sigurnosnu situaciju i pitanja financiranja koja proizlaze iz katarske pomoći. Ovaj napad na izraelsku sigurnost značajno je ograničio politički prostor, a Netanyahu vidi mogući istražni odbor kao prijetnju svojoj vladi.

Optužbe o preuranjenim upozorenjima i propustima sigurnosnih službi mogle bi ugroziti Netanyahuovu političku karijeru. Bar je u izjavi pod zakletvom sugerirao da su pregovori o taocima potkopani iza kulisa, što je dovelo do teških situacija u kojima je povratak talaca bio u sukobu s Netanyahuovim ciljem da demontira Hamas. Ove komplikacije navele su Bara i druge dužnosnike obrane da se osjećaju osobno odgovornima za gubitak talaca.

Financiranje Hamasa

Paralelno s ovim političkim razvojem, akutno je pitanje financiranja terorističkih organizacija poput Hamasa. Glasno Euronews Hamas ima godišnji proračun od oko milijardu dolara. To se sastoji od raznih izvora prihoda, uključujući potporu iz Irana i Katara. Procjene pokazuju da 100 do 200 milijuna dolara dolazi iz Katara. Unatoč međunarodnim naporima, kao što su dvije runde sankcija Ministarstva financija SAD-a protiv financijskih mreža saveznika Hamasa, tijek novca iz drugih zemalja ostaje stabilan. Stručnjaci se boje da će tekuće sankcije imati samo ograničen uspjeh.

Osim državnih subvencija, Hamas prikuplja poreze od 2,1 milijuna stanovnika Gaze i koristi se inovativnim metodama financiranja poput kriptovaluta. Ovakav razvoj događaja je alarmantan jer omogućuje terorističkoj organizaciji da djeluje neovisnije i samoodrživije dok međunarodni napori posustaju. Potpora Turske, koja Hamas ne smatra terorističkom organizacijom, dodatno pridonosi složenosti situacije.

Sve u svemu, razvoj događaja u Izraelu naglašava ne samo izazove povezane sa sigurnošću i upravljanjem, već i dalekosežne političke i financijske implikacije koje nastavljaju zaokupljati regiju.