Zabrana nošenja marama za djevojčice: Ustav ili diskriminacija?
Planirana zabrana nošenja marama za glavu za djevojčice u Austriji izazvala je kontroverznu raspravu o diskriminaciji i vjerskim slobodama.

Zabrana nošenja marama za djevojčice: Ustav ili diskriminacija?
23. listopada 2025. planirani nacrt zakona o zabrani nošenja marama za glavu djevojčicama mlađim od 14 godina izazvat će žestoke rasprave u Austriji. Prijedlog predviđa zabranu nošenja marama u školama, što je propis koji je u sličnom obliku već ukinuo Ustavni sud (VfGH) 2020. Sud je presudio da takva zabrana krši vjersku neutralnost države i diskriminira muslimanke.
U dosadašnjem postupku revizije, reakcije na novi nacrt uglavnom su klasificirane kao negativne. Institucije poput ministarstava pravosuđa i vjerskih zajednica izražavaju snažnu zabrinutost zbog ustavnosti i diskriminatorne prirode zakona. Odvjetnička komora ističe nedorečenosti u definiciji pojma “pokrivanje glave”, dok odvjetnik za ravnopravnost kritizira jednostran fokus na maramu.
Vjerska neutralnost i diskriminacija
Pravni stručnjaci upozoravaju da zakon jednostrano pogađa muslimanske djevojke bez korištenja rodno i vjerski neutralnog jezika. Ovakvo nejednako postupanje naišlo je na oštre kritike, posebice s obzirom na dostupne podatke koji daju malo pouzdanih brojki o pogođenim studentima. Vjerski predstavnici također se žale na nedostatak konzultacija s muslimanskom omladinom.
Glavna briga kritičara je moguće isključenje učenika koji nose marame na glavi iz vjerskih razloga. Islamska vjerska zajednica u Austriji (IGGÖ) i vjerska zajednica Alevi opisuju projekt kao kršenje temeljnih prava i upozoravaju na selektivnu zabranu koja pogađa samo muslimanske djevojčice, dok se slična pravila za dječake ne odnose.
Podrška i zabrinutost
Unatoč pretežno kritičnim glasovima, ima i zagovornika zakona. Psiholozi tvrde da bi zabrana mogla pomoći u promicanju razvoja dječjeg identiteta dopuštajući im da odrastaju bez vjerskih simbola u školi. Sindikat učitelja obveznog obrazovanja ističe cilj samoodređenja, ali i ukazuje na opasnost od dodatnog opterećenja škola.
Na nacrt zakona pristiglo je ukupno preko 400 komentara. Velik dio ovih povratnih informacija, od kojih većina dolazi od privatnih osoba, izražava strah od diskriminacije. Savezno vijeće mladih i IGGÖ izražavaju jasno odbijanje zakona jer ga vide kao kršenje vjerskih sloboda i načela jednakosti. Ministarstvo pravosuđa sumnja u praktičnu provedbu zakona, posebice u pogledu sankcija koje se traže, a koje predviđaju administrativne kazne do 1000 eura. Trenutačni razvoj događaja postavlja pitanja o pravnoj osnovi i valjanosti nacrta zakona.
Sve u svemu, ostaje neizvjesno hoće li nacrt ostati u sadašnjem obliku, jer se nastavlja rasprava o postupanju s vjerskom odjećom u školama. Kao što trenutna rasprava pokazuje, pravo na jednakost i vjerska neutralnost države središnje su točke prijepora u nadolazećoj političkoj sceni.
[Krone] izvještava da...
[MyDistrict] naglašava da...
[Kurier] dodaje da...