Šok u Zeithainu: 16-godišnjak napravio smrtonosni otrov u kući svojih roditelja!

Šok u Zeithainu: 16-godišnjak napravio smrtonosni otrov u kući svojih roditelja!

U uznemirujućem incidentu u Zeithainu u Saskoj, 16-godišnjak je optužen da je vodio laboratorij za proizvodnju vrlo otrovnih tvari na tavanu kuće svojih roditelja. Državni ured kriminalističke policije Saske pretražio je u četvrtak stan tinejdžera. Protiv mladića se vodi istraga zbog prekršaja iz Zakona o ratnom oružju jer je navodno proizveo i uskladištio nekoliko ampula opasne mješavine akonitina i ricina. Glasno exxpress.at Ricin je jedno od bioloških oružja navedenih u Zakonu o kontroli ratnog oružja.

Iako se u blizini mjesta događaja nalazi dječji vrtić i osnovna škola, ti su objekti bili obaviješteni, ali nisu evakuirani. Glasnogovornik LKA Kay Anders uvjeravao je stanovništvo da nema opasnosti. Stručnjaci s Instituta Robert Koch podupiru istragu na licu mjesta, dok je vatrogasna služba postavila dekontaminacijski put. Pristup mjestu bio je zatvoren na velikom području kako bi se osigurala sigurnost.

Opasne tvari i njihovo podrijetlo

Ricin je izuzetno toksičan protein koji se ekstrahira iz sjemenki ricinusa i može biti smrtonosan u vrlo niskim koncentracijama. Akonit, još jedna opasna tvar, dolazi iz monaštva i smatra se izuzetno otrovnom; samo 2 do 6 miligrama može biti kobno za odrasle. Ove tvari imaju dugu povijest korištenja kao biološko oružje, koja datira još iz davnih vremena. Povijesno gledano, zaraćene strane u ratovima i sukobima zarazile su svoje protivnike smrtonosnim bolestima i otrovima korištenjem kontaminirane hrane ili vode. Na primjer, stari Hetiti su prije 3000 godina koristili kontaminiranu stoku kao biološko oružje.

Razvoj i uporaba biološkog oružja uvijek je iznova dokumentirana kroz povijest, kako u vojnim sukobima tako iu obliku diverzantskih operacija. U Prvom svjetskom ratu, primjerice, iako su se provodile sabotaže nad životinjama, otvorenih bioloških napada nije bilo. Japanske jedinice provodile su eksperimente tijekom Drugog svjetskog rata koji su doveli do razvoja biološkog oružja.

Aktualne istrage i pravne posljedice

Policijske mjere posebno su usmjerene na osiguranje otrovnih tvari i prikupljanje dokaza. Za mladom osobom trenutno nema tjeralice jer nije osuđivan, a za sada nema razloga za uhićenje. Pozadina i motivi 16-godišnjaka ostali su nepoznati, što dodatno otežava istragu.

S obzirom na postojeće opasnosti koje predstavlja biološko oružje, ovo pitanje postaje sve važnije. Konvencija o biološkom oružju iz 1972., koja zabranjuje proizvodnju i posjedovanje takvog oružja, pokazuje globalnu zabrinutost zbog opasnosti koju predstavljaju te tvari. Današnji događaji u Saskoj još jednom pokazuju koliko je važno praćenje i regulacija opasnih tvari za osiguranje sigurnosti stanovništva.