Rusija također ima koristi od kaosa gubitkom MENA partnera
Rusija također ima koristi od kaosa gubitkom MENA partnera
U srcu složenog odnosa Kremlja i Bliskog Istoka, već je dugo postojala napeta situacija. S jedne strane, Rusija je tradicionalno izgradila snažne saveze i ekonomski utjecaj u ovoj regiji. S druge strane, zemlja ima koristi kao jedan od najvećih proizvođača nafte i plina na svijetu kada postoje poremećaji u energiji bogatih Bliskog Istoka i tržišta su neuređena.
Trenutni razvoj i uloga Iransa
This is exactly what is going on, while the Kremlin watches how its Iranian ally through Israeli air raids je značajno oslabljena, dok Rusija koristi od toga. Na prvi pogled, Rusija ima puno toga za izgubiti. Iran je bio koristan "strateški partner" za Kremlj, koji ne samo da odbacuje zapadne vrijednosti i njegov utjecaj, već je i rusku vojnu noć pružio brojnim Shahed bespilotnim letjelicama koji se koriste za neprestane napade na Ukrajinu.
Važnost iranske podrške
Iako je veliki dio proizvodnje bespilotnih letjelica prebačen u Rusiju, nedostatak pouzdanih iranskih isporuka uskoro bi mogao biti uočljiv, jer ukrajinski dronovi napadaju ruske proizvodne objekte duboko iza linije fronta. Pored toga, postoji bolan osjećaj poniženja za Kremlj, na koji se može prenijeti, kao što je Naravno, Moskva je objavila najjača objašnjenja i osudila napade Izraela na iranski nuklearni sustav kao "ilegalno", pri čemu je Kremlj naglasio da ti napadi stvaraju "neprihvatljive prijetnje međunarodnoj sigurnosti". Osim toga, zapadne zemlje optužene su da su iskoristile situaciju zbog političke samo -promocije. Unatoč tome, ruski navodni savez s Iranom nikada nije uključio obranu Islamske Republike, a od Kremlja za vojnu potporu nije bilo ponude. Pad iranskog režima, koji je očito cilj Izraela, oslanjao bi se na sve duži popis izgubljenih saveza i država Kremlja, koji uključuje i Irak, Libiju i u novije vrijeme Siriju. Ali postoji još jedan aspekt koji ne čini da se situacija za Moskvu čini tako dramatičnim. Trenutni sukob na Bliskom Istoku dolazi do određene mjere. značajnog financijskog unosa zbog rastućih cijena nafte koristi Rusiji. Sukob Irana i Izraela također otvara vrata novim diplomatskim mogućnostima za Kremlj, koji je godinama bio međunarodno izoliran zbog svog rata u Ukrajini. Rusija se još uvijek vidi kao važan igrač u međunarodnoj diplomaciji i poziva na mjesto na vrhu s SAD -om i Kinom. Kremlj sada ima temu u kojoj može produktivno surađivati s SAD -om i mogao bi biti neophodan partner za ponovno stabilizaciju regije. Kao jedini važan politički vođa s izravnim vezama s Irancima, Izraelcima i Amerikancima, ruski predsjednik Vladimir Putin igra svoju središnju ulogu i signalizira svoju spremnost da djeluje kao posrednik i pozicionira Rusiju kao važan faktor moći na Bliskom Istoku. U nedavnom telefonskom pozivu Bijeloj kući, Putinov predsjednik Donald Trump podsjetio je da je Rusija tradicionalno saveznik Sjedinjenih Država na pitanjima iranskog nuklearnog programa - što je ozbiljan pokazatelj da je otvoren za novo partnerstvo. Navodno je Bijela kuća osjetljiva na tu ideju: nakon razgovora, Trump je izrazio spremnost da Putina smatra potencijalnim posrednikom u sukobu. Sukob otvara mogućnosti za širenje odnosa između Washingtona i Moskve izvan sukoba Ukrajine. Sudbina Irana i njegove nuklearne ambicije neočekivano su se vratile u fokus - osim arktičke, ekonomske suradnje i prostornog istraživanja kao daljnja područja od zajedničkog interesa. Za Kremlj, a možda i za predsjednika Trumpa, ovo je od velike koristi, ali ne i za stresnu Ukrajinu. s uzbudljivom krizom u ratu i na odjednom pozornici u UK-u> Stroke
.sidebar {
width: 300px;
min-width:300px;
position: sticky;
top: 0;
align-self: flex-start;
}
.contentwrapper {
display: flex ;
gap: 20px;
overflow-wrap: anywhere;
}
@media (max-width:768px){
.contentwrapper {
flex-direction: column;
}
.sidebar{display:none;}
}
.sidebar_sharing {
display: flex;
justify-content: space-between;
}
.sidebar_sharing a {
background-color: #e6e6e6;
padding: 5px 10px;
margin: 0;
font-size: .95rem;
transform: none;
border-radius: 5px;
display: inline-block;
text-decoration: none;
color:#333;
display: inline-flex;
justify-content: space-between;
}
.sidebar_sharing a:hover {
background-color: #333;
color:#fff;
}
.sidebar_box {
padding: 15px;
margin-bottom: 20px;
box-shadow: 0 2px 5px rgba(0, 0, 0, .1);
border-radius: 5px;
margin-top: 20px;
}
a.social__item {
color: black;
}
.translate-dropdown {
background-color: #e6e6e6;
padding: 5px 10px;
margin: 0;
font-size: .8em;
transform: none;
border-radius: 5px;
display: inline-block;
text-decoration: none;
color: #333;
margin-bottom: 8px;
}
.translate-dropdown {
position: relative;
display: inline-flex;
align-items: center;
width: 100%;
justify-content: space-between;
height: 36px;
}
.translate-dropdown label {
margin-right: 10px;
color: #000;
font-size: .95rem;
}
.article-meta {
gap:0 !important;
}
.author-label, .modified-label, .published-label, modified-label {
font-weight: 300 !important;
}
.date_autor_sidebar {
background-color: #e6e6e6;
padding: 5px 10px;
margin: 0;
font-size: .8em;
transform: none;
border-radius: 5px;
text-decoration: none;
color: #333;
display: flex;
justify-content: space-between;
margin-bottom: 8px;
}
.sidebar_autor {
background: #333;
border-radius: 4px;
color: #fff;
padding: 0px 5px;
font-size: .95rem;
}
time.sidebar_time, .translateSelectlabel, sidebar_time {
margin-top: 2px;
color:#000;
font-style:normal;
font-size:.95rem;
}
.sidebar_updated_time {
background-color: #e6e6e6;
padding: 5px 10px;
margin: 0;
font-size: .8em;
transform: none;
border-radius: 5px;
text-decoration: none;
color: #333;
display: flex;
justify-content: space-between;
margin-bottom: 8px;
}
time.sidebar_updated_time_inner {
background: #333;
border-radius: 4px;
color: #fff;;
padding: 2px 6px;
}
.translate-dropdown .translate {
color: #fff; !important;
background-color: #333;
}
.translate-dropdown .translate:hover {
color: #fff; !important;
background-color: #b20e10 !important;
}
.share-button svg, .translate-dropdown .translate svg {
fill: #fff;
}
span.modified-label {
margin-top: 2px;
color: #000;
font-size: .95rem;
font-weight: normal !important;
}
.ad_sidebar{
padding:0;
border: none;
}
.ad_leaderboard {
margin-top: 10px;
margin-bottom: 10px;
}
.pdf_sidebar:hover {
background: #b20e10;
}
span.sidebar_time {
font-size: .95rem;
margin-top: 3px;
color: #000;
}
table.wp-block-table {
white-space: normal;
}
input {padding: 8px;width: 200px;border: 1px solid #ddd;border-radius: 5px;}
.comments { margin-top: 30px; }
.comments ul { list-style: none; padding: 0; }
.comments li { border-bottom: 1px solid #ddd; padding: 10px 0; }
.comment-form { margin-top: 15px; display: flex; flex-direction: column; gap: 10px; }
.comment-form textarea { width: 100%; padding: 8px; border: 1px solid #ddd; border-radius: 5px;}
.comment-form button { align-self: flex-start; background: #333; color:#fff; border:0; padding:8px 15px; border-radius:5px; cursor:pointer; }
.comment-form button:hover { background: #b20e10; }
Kremlova reakcija na sukob
Posljedice mogućeg režima infestacije
Ekonomski unos i diplomatske mogućnosti
Putinova uloga potencijalnog posrednika
Nove diplomatske prigode
Što to znači za Ukrajinu?
Kommentare (0)