Prosvjedi protiv Izraela: Tenzije brzo rastu pred ESC u Baselu!
Propalestinski prosvjednici okupljaju se ispred ESC-a u Baselu. Policija prijeti intervencijom dok prosvjedi rastu.

Prosvjedi protiv Izraela: Tenzije brzo rastu pred ESC u Baselu!
Danas, 17. svibnja 2025., grad Basel bori se s sve većim brojem propalestinskih prosvjednika uoči ceremonije otvaranja Eurosonga (ESC). Ova okupljanja, koja skreću pažnju na sebe provokativnim akcijama i pozivima na solidarnost s Palestinom, intenzivirana su u posljednjih nekoliko sati. Policija je opetovano tražila od prosvjednika da oslobode ulice prije ESC showa kako bi osigurali sigurnost svih prisutnih. Prema oe24.at, brojni prosvjednici zapalili su izraelske zastave i nose lažnu krv na licu, što je cilj ilustrirati ozbiljnost njihovih poruka.
Posebno su upečatljivi plakati s natpisima poput “Bojkot Izraela – Aparthejd” i “Nema pozornice za genocid”. Ove poruke imaju za cilj privući pozornost na situaciju na Bliskom istoku i velikodušno su postavljene po Eurovizijskom selu. Policija pomno prati situaciju i već je zaprijetila izravnom intervencijom ako se situacija pogorša. Pokazna povorka, koja se nalazi u blizini Srednjeg mosta, sve se više približava navijačima ESC-a, što povećava napetost između ove dvije skupine. Demonstracije trenutno skreću prema Kleinbaselu, otprilike u razini mosta Johanniter.
Pogled na protestna kretanja u Europi
Ovi masovni prosvjedi ne samo da privlače lokalnu pozornost, već su i unutar šireg konteksta koji utječe na europsko društvo i njegove demokracije. Prema istraživanju provedenom u šest europskih zemalja u sklopu projekta ProDem, mnogi su ljudi zabrinuti zbog pada kvalitete demokracije u Europi. Rezultati istraživanja pokazuju široko rasprostranjeno nepovjerenje u nacionalne političke procese, dok se istodobno čini da povjerenje u institucije EU-a raste, osobito kada je povjerenje u nacionalne vlade nisko. Ova dinamika također bi mogla odražavati trenutni prosvjedni pokret u Baselu, budući da nepovjerenje u politiku često predstavlja plodno tlo za takve masovne javne mobilizacije.
Još jedan zanimljiv aspekt je interakcija između prosvjednih pokreta i političkih institucija. U nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, antidemokratske stranke sve više otimaju prosvjedničke pokrete kako bi ostvarile vlastite političke ciljeve. Primjer za to je AfD, koji je iskoristio zabrinutost pokreta Pegida. Ovaj trend pokazuje da prosvjedi nisu samo odgovor na društvene pritužbe, već se mogu koristiti i za stjecanje političke moći, naglašavajući složenost i dalekosežan učinak takvih pokreta.
Osobito u kontekstu ESC-a, koji mnogi vide kao znak kulturne raznolikosti i mira, ovi prosvjedi pokreću pitanja koja daleko nadilaze glazbeno natjecanje. Dok događaj pruža prostor za slavlje, demonstracije pozivaju na razmišljanje o trenutnoj političkoj situaciji i izazovima demokratskim vrijednostima u Europi.