Trump ljut: Vrhovni sud zaustavio deportacije - što to znači za SAD?

Trump ljut: Vrhovni sud zaustavio deportacije - što to znači za SAD?

Vrhovni sud SAD-a je 16. svibnja 2025. donio važnu odluku koja ponovno pokreće raspravu o primjeni Zakona o stranim neprijateljima i pravnoj osnovi za deportacije imigranata. Odluku, kojom se zadržava privremena obustava deportacija, žestoko je kritizirao predsjednik Trump. Trump je na društvenim mrežama izrazio bijes i požalio se što sud nije dopustio "izvođenje kriminalaca iz zemlje". Samo dvoje od šest konzervativnih sudaca glasalo je protiv odluke suda.

Korištenje Zakona o vanzemaljskim neprijateljima, zakona koji datira iz 1798. godine, pozvala je Trumpova administracija kako bi brzo deportirala navodne članove venezuelanske bande Tren de Aragua. U međuvremenu, odvjetnici su tvrdili da bi deportacije trebale biti obustavljene dok su postupci u tijeku jer je vlada deportirala mnoge muškarce bez sudske revizije. Vrhovni sud jasno je dao do znanja da vlada može nastaviti provoditi deportacije prema drugim odredbama američkog imigracijskog zakona, ali je presudio da će pravna pitanja biti upućena saveznom žalbenom sudu.

Pozadina deportacija

Trumpova administracija posljednjih je mjeseci deportirala stotine imigranata u El Salvador za koje vlada tvrdi da su članovi Tren de Aragua, koju američke vlasti označavaju stranom terorističkom organizacijom. Deportacije su dočekane oštrim kritikama i pravnim sporovima. Okružni sud prethodno je privremeno blokirao deportacije i zatražio povratak deportiranih migranata. Prema sudu, vlasti su provele deportacije bez pridržavanja redovite procedure i bez odgovarajućeg informiranja pritvorenih, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za vladavinu prava.

Njemačka tiskovna agencija izvještava da je Ministarstvo financija SAD-a proglasilo bandu transnacionalnom kriminalnom organizacijom u srpnju 2024., a State Department je nakon toga objavio procjenu terorizma u veljači. Do 15. ožujka ove godine objavljeno je 238 imena deportiranih, od kojih je najmanje 137 deportirano prema Zakonu o stranim neprijateljima. Okružni sudac James Boasberg izrazio je zabrinutost zbog tajnosti deportacija, ističući da takve radnje pokreću pravna pitanja izvan ratnog konteksta.

Zakon o izvanzemaljskim neprijateljima u povijesti

Zakon o izvanzemaljskim neprijateljima jedan je od najkontroverznijih zakona u povijesti SAD-a. Prvobitno uveden 1798. tijekom neobjavljenog rata s Francuskom, od tada se koristio u raznim sukobima, uključujući Britansko-američki rat, Prvi i Drugi svjetski rat. Povijesno gledano, zakon se često primjenjivao na diskriminirajući način prema određenim nacionalnostima. Na primjer, tijekom Drugog svjetskog rata, 120 000 Japanaca, od kojih su mnogi državljani SAD-a, bilo je internirano u onome što je kasnije prepoznato kao rasno motivirana pretjerana reakcija.

U trenutnoj klimi, Trump se oslanja na ovaj zakon kako bi opravdao svoju agresivnu imigrantsku politiku, dio svog predizbornog obećanja da će "protjerati milijune imigranata bez dokumenata". Međutim, stručnjaci ističu da je primjena Zakona o izvanzemaljskim neprijateljima problematična budući da SAD nisu u ratu s Venezuelom te kritiziraju s time povezano kršenje prava pojedinaca, bez obzira na njihovu nacionalnost ili etničku pripadnost.

Događaji u posljednjih nekoliko dana pokazuju koliko je temeljna rasprava o imigraciji i nacionalnoj sigurnosti u SAD-u. Nadolazeći pravni koraci bit će ključni u određivanju daljnjih mjera koje vlada može poduzeti i kako će Vrhovni sud odgovoriti na ovo složeno pitanje.