Općinsko vijeće Beča raspravlja o integraciji, slobodi tiska i financiranju

Općinsko vijeće Beča raspravlja o integraciji, slobodi tiska i financiranju

26. ožujka 2025. članovi općinskog vijeća Beča bavili su se različitim važnim temama koje utječu na lokalnu politiku i međunarodne odnose. GR Maximilian Krauss (FPö) izrazio je zabrinutost zbog iznosa financiranja od 456.000 eura za Bruno Kreisky Forum za međunarodno udruženje za dijalog, posebno u vrijeme kada grad mora spasiti. Krauss se također izjasnio za nestranački dizajn odbora i program udruge.

Grin Katharina Weninger (SPö) podržala je iznos financiranja i naglasila važnost slobode tiska i društvene razmjene. Kritizirala je FPö zbog svoje prijave, koja ima za cilj spriječiti digitalni čin EU -a, koji bi se trebao boriti protiv mržnje i populizma. Ostali glasovi u Općinskom vijeću bili su i protiv prijave oporbe, koja je napokon odbijena.

Politika integracije i azil pitanja

GR Stefan Berger (FPö) govorio je protiv subvencija za integracijske klubove i zahtijevao brže postupke azila. Naglasio je da je integracija dug imigranata, a također je pozvao na pojačanu policijsku prisutnost u Beču. Osmijeh mag. Berivan Aslan (Zeleni), s druge strane, podržao je integracijske klubove i zagovarao demokratsku orijentaciju, istovremeno kritizirajući vladavinu zakona u Turskoj i zahtijevajući jasan stav gradonačelnika, s obzirom na instrumentalizaciju mladih u Turskoj

Grin mag. Dolores Bakos (NEO) naglasila je važnost financiranja integracije i progovorila za pomoć za samo -HELP. Osudila je napade na demokratska sredstva i podržavala prosvjede protiv uhićenja oporbenih u Turskoj. U pozadini da više od tri milijuna Sirijaca živi u Turskoj, ove su rasprave bile u sporazumu o izbjeglicama između EU -a i Turske 2016. godine, što je dovelo do smanjenja nepravilne migracije. Preko 89% Sirijaca u Turskoj ne želi se vratiti, dok 89% Turaka to želi, što ilustrira napete socijalne uvjete.

suprotni pogledi i društvene napetosti

Rasprave u Općinskom vijeću također odražavaju podijeljeno javno mnijenje. Trenutna istraživanja pokazuju da 71% Turaka izbjeglice smatra sigurnosnim rizikom, a 80% smatra da su sirijske izbjeglice strane. Ti se stavovi mogu primijetiti usred ekonomske krize i rastućih socijalnih napetosti. Iako je ustanova EU za izbjeglice u Turskoj poboljšala situaciju mnogih sirijskih izbjeglica, politička i socijalna integracija ostaje problematična, jer mnoge izbjeglice rade u neformalnom sektoru i žive u nesigurnim uvjetima.

U zabrinutoj stvarnosti, situacija migracije EU-Turkey pokazuje da je povratak sirijskih izbjeglica u burnu domovinu i kontinuirani pritisak na integraciju u društvo u Tursku i u Europu. Ove će teme i dalje biti fokus javnog i političkog diskursa.

Promjena dinamike izbjegličke politike ne samo da bilježi europsku raspravu, već je prisutna i u društvenim i kulturnim raspravama u Beču.