Putin povjernik u maloj europskoj državi suočen je s krajem
U maloj europskoj državi Milorad Dodik, Putinov saveznik, prijeti njegovoj političkoj budućnosti nakon što je povučen ured predsjednika Republike Srpske. Suočava se s odlučnim izazovima.

Putin povjernik u maloj europskoj državi suočen je s krajem
Kad su bosanske izborne vlasti Milorad Dodik iz njegovog ureda predsjednika male Srpske republije Srpske dominirale, pokušao je izgledati impresioniranje. No, kontroverzni nacionalist koji je dedirao genocid odmah je postavio vlastiti izazov institucijama koje ga pokušavaju svrgnuti. "Što ako odbijem?" pitao je. Izgleda da Bosna uskoro može saznati što to znači.
Dodikove političke mahinacije
Dodik, važan balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, bio je aktivan u politici Bosne od 2006. godine i bori se s državnom zakonom strukture zemlje. Ovu strukturu pokrenuli su 1995. godine Daytonovim sporazumima koji su završili nasilju u bivšoj Jugoslaviji. Iako su Daytonski sporazumi okončali rat Bosne, napustili su zemlju koja je etnički podijeljena. Bosna se sastoji od dva entiteta: Federacije, gdje Bosniaken (Bosnian Muslimani) i Hrvatci sudjeluju na vlasti, a Srpska Republika dominiraju Srbi. Postoji uglavnom središnja vlada bez zuba i strani "visoki predstavnik", koji je opremljen dalekim silama kako bi proveo sporazum i osigurao mir.
Dodik i pravni izazovi
Dodik, koji je godinama prijetio da će se odvajati od Bosne i "ujediniti" Srbiju, u veljači je osuđen zbog zanemarivanja naloga trenutnog visokog predstavnika, Christiana Schmidta. Prošli tjedan apelant je potvrdio svoju zatvorsku kaznu i svoju šestogodišnju zabranu na dužnosti. Iako je Dodik propustio novčanu kaznu plaćajući novčanu kaznu, izborna komisija u Bosni odlučila je u srijedu primijeniti zakon koji automatski uklanja službenika s dužnosti ako je osuđen za više od šest mjeseci zatvora.
Reakcije na Dodikov postupak
Nakon dva desetljeća borbe protiv institucionalnih struktura Bosne, mnogi su iznenađeni što su vlasti tako brzo provele sudsku odluku. ARMINKA HELICA, koja je pobjegla u ratovima 1990 -ih i sada je u britanskom Oberhausu, rekla je za CNN: "Od 2006. godine, Dodik je dao sve od sebe da oslabi institucije Bosne i potkopava državu iznutra. Ne vjerujem da bi očekivao da će netko dovoditi u pitanje njihov status nakon svih njihovih prijetnji. Pitanje je sada je li Dodik prešutno podešen ili odupirao, kaže Helić.
Rizik od drugog sukoba
U ovom trenutku više liči na otpor. Dodik je zaprijetio da će spriječiti nove izbore, ako je potrebno silom, i traži podršku svojih saveznika u Beogradu, Moskvi i Budimpešti. "Prvenstvo nije opcija", rekao je Dodik. Moskva, što se već dugo očekivalo, da će Dodik stvoriti nemire na Balkanu, upozorio je da regija može "izvući kontrolu". Njegova poruka u Bosni upozorila je da zemlja čini "povijesnu pogrešku".
Uloga zapadne i međunarodne diplomacije
Kad je Dodik u početku dobio moć, zapadni diplomati bili su zadovoljni. Nakon krvoprolića 1990 -ih, činilo se da je pokrenuo eru stabilnosti. Ali od tada se promijenio u nekontrolirane nacionaliste koji poriču masakr od 8.000 bosanaca u Srebrenici 1995. godine i često se susreće s Putinom u Moskvi. Dodik je napao strukture Daytonovog sporazuma i otežavao bosanskim institucijama da djeluju u njegovoj regiji, dok na kraju prijeti da će podijeliti Srpsku Republica s ostatka zemlje.
Koncentanti saveznika i međunarodnih reakcija
Njegovi europski saveznici počeli su podržavati njegovu stvar. Viktor Orbán, mađarski premijer, odbacio je tužbu protiv Dodika kao pokušaj stranog visokog predstavnika da ga "ukloni jer odbacuje njegov globalistički program". Marko Djurić, srbijski ministar vanjskih poslova, također je rekao da je Schmidt Dodik bio podvrgnut "političkom lovu na vještice". Dodik je počeo intenzivirati svoje kontakte s Trumpovom administracijom jer je žestoko tvrdio da je žrtva "pravnog progona" od strane neprovjerenog birokrata.
Nesiguran ishod
Odluka izbornih vlasti protiv Dodika stupit će na snagu čim je isteklo razdoblje opozicije. Novi će izbori biti zakazani u roku od 90 dana. Ali ostaje nejasno tko će provesti odluku ako Dodik odbije povući ili ometati nove izbore. Dok je EU u ožujku pojačala svoje mirovne trupe u zemlji, nisu pokušali uhititi sam Dodik kao nalog za uhićenje.
Jasmin Mujanović, stariji kolega iz Instituta New Line, rekao je da su bosanske i europske vlasti suočene s "velikim ispitom" ako bi Dodik trebao biti na vlasti. "Ako se ne možete nositi s ljudima poput Milorada Dodika, stvarno nemate pravo razgovarati s glumcima kao što su (kineski vođa) Xi Jinping ili Vladimir Putin", rekao je.
Iako je Dodik zaprijetio da neće prihvatiti presudu, veliki dio svoje navijačke baze izgubio je podršku u entitetu. U Republici Srpskoj je postojao "elitni izlaz" već mjesecima, dok politička oporba počinje zamisliti "post-dodičnu budućnost". Nebojša Vukanović, osnivač oporbene stranke u entitetu, rekao je da bi samo potpuno uklanjanje Dodikova iz ureda moglo okončati "stalnu krizu" u bosanskoj politici i na kraju staviti u obzir institucije kako bi bilo odgovorno za zločine i korupciju. Dodik je pod američkim sankcijama jer je sagradio "korumpiranu mrežu pokroviteljstva".
Međutim, Helić je upozorio da bi u očaju mogao imati tendenciju nemilosrdne akcije - poput pokušaja da se potpuno odvoji od Bosne - ako misli da nema što izgubiti. "Očajna osoba mogla bi se odlučiti učiniti nešto što zemlja i dalje destabilizira", rekla je.