EU planira stroga pravila: deportacije bi trebale biti brže i lakše!

U izvanrednom koraku, Europska komisija, pod vodstvom povjerenika za migracije Magnusa Brunnera, planira reformirati direktivu o vraćanju koja postoji od 2008. Cilj novog zakona je jasan: brža i učinkovitija deportacija ljudi bez prava boravka u EU. Prema Brunneru, trenutno je samo 20 posto ljudi protiv kojih je izdana odluka o povratku zapravo odletjelo iz EU - situacija koja se smatra "neprihvatljivom". Na konferenciji za novinare istaknuo je potrebu za reformom koja bi stvorila jasna i jedinstvena pravila diljem Europe, a potpredsjednica EU Henna Virkkunen također je obećala stvaranje “reda u našoj kući”.

Središnji element prijedloga je uvođenje europskog naloga za vraćanje, koji bi trebao omogućiti da se nalozi za deportaciju iz jedne države EU automatski primjenjuju u drugim državama članicama. Svatko tko primi obavijest o deportaciji u jednoj zemlji EU-a ne može se preseliti u drugu zemlju EU-a kako bi podnio novi zahtjev za azil. Što se tiče prijetećih posljedica za odbijene tražitelje azila, prijedlog predviđa stroge mjere: svatko tko odbije surađivati ​​s repatrijacijom riskira smanjenje socijalnih naknada, pa čak i oduzimanje putnih isprava. "Dovodimo red u svoju kuću", istaknuo je Brunner ističući važnost ove reforme koja će utjecati kako na budućnost suradnje među državama članicama tako i na tretman migranata u EU.

Stroža pravila za sigurnosne rizike

Posebno su alarmantni novi propisi koji će se primjenjivati ​​na osobe koje su klasificirane kao sigurnosni rizik. Ubuduće bi im se trebalo omogućiti brže odvođenje u pritvor do deportacije, a dat će se i mogućnost produženja trajanja pritvora nakon sadašnjih 24 mjeseca. Brunner je najavio da će koncept za sigurne treće zemlje biti predstavljen do lipnja 2025. jer je definicija tih država trenutno nedosljedna i nejasna, što samo povećava praktične izazove deportacija. Kritičari, poput Amnesty Internationala, vide ovaj projekt kao "novu nisku" u radu s migrantima, posebno u svjetlu posebnih "centra za povratak" koji se mogu stvoriti u trećim zemljama za smještaj ljudi pod određenim uvjetima.

Iako se planovi čine obećavajućim, novi zakon još uvijek je na glasovanju u Europskom parlamentu i mora se oduprijeti mišljenjima raznih tamošnjih političkih skupina. Odobravanje unutar EU-a već je pokazano pozitivnim povratnim informacijama ÖVP-a, dok su druge stranke poput Zelenih i FPÖ-a ukazale na zabrinutost zbog ljudskih prava. Međutim, prema Brunneru i njegovim kolegama, koji se nadaju brzom dogovoru o reformi trenutnih propisa, bitan je još jedan korak u pravom smjeru za rješavanje problema ilegalne migracije u Europi.