Kletanje Edi Rama: Meloni i migracijski sporazum su se rasplamsali!

Kletanje Edi Rama: Meloni i migracijski sporazum su se rasplamsali!

Albanski premijer Edi Rama nedavno je izazvao senzaciju kada je kleknuo pred Italijanskom šefom vlade Giorgia Meloni tijekom samita europske zajednice u Tirani na crvenom tepihu od kiše. Meloni, neugodno i iznenađen, upitao ga je više puta da to ne radi. Ova neobična gesta ilustrirala je blisko prijateljstvo dvaju političara, ali nisu sve reakcije bile pozitivne. Na društvenim mrežama slike scene brzo su se proširile i pokrenule kontroverzne rasprave u talijanskim medijima. Pravi komentatori protumačili su Ramino ponašanje kao "priznanje talijanskog vodstva", dok su ga oporbeni političari kritizirali kao "nedostojnu pokornu gestu". Gesta je dobila posebnu pažnju, također zbog Raminih upečatljivih bijelih tenisica koje su bile tiskane logotipom Europske političke zajednice.

Diplomatski odnosi između Albanije i Italije nisu samo oblikovani osobnim vezama, već i konkretnim političkim mjerama u području migracije. Od svibnja 2024., obje zemlje rade na sporazumu koji predviđa uspostavljanje talijanskih izbjegličkih centara na albanskom teritoriju. Prema kosmo.at, migranti koji stižu u Italiju smješteni su u ove ustanove. Trenutno je oko 600 migranata u albanskim objektima, pri čemu projekt nudi prostor za do 3.000 ljudi, a Italija košta oko 850 milijuna eura.

Projekt i njegova kontroverza

Italijanska premijerka Giorgia Meloni potpisala je ugovor s Edi Ramom za stvaranje centra za dolazak i izbjegličkog kampa za do 3.000 izbjeglica brodica. Pojedinosti o projektu dogovoreni su na privatnom sastanku u ljeto 2023. godine i daljnje pregovaraju. Prema bazonline.ch Italija će pokriti tekuće troškove od 16,5 milijuna eura godišnje za petogodišnji projekt.

Međutim, ovaj plan nailazi na otpor i u Italiji i u Albaniji. Kritičari u Italiji opisali su projekt kao "talijanski guantánamo". Socijalisti su također izrazili zabrinutost zbog Ramine odluke u Europskom parlamentu. U Albaniji postoji socijalni otpor uspostavljanju ovih migrantskih centara, dok se inicijativa u drugim europskim zemljama i tijela EU smatra mogućim rješenjem problema migracije. Izazovi i zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima od središnje su važnosti.

Pozadina europske politike azila

Europska politika azila trenutno razmatra značajne izazove, posebno s obzirom na brzo povećanje aplikacija za azil u EU -u, što će biti više od milijun 2023. godine. Rasprava o tako prikupljenoj zajedničkoj politici azila praćena je sve većim poticanjem za pravu populističku politiku koje zahtijevaju više restriktivne politike migracije. Politički akteri u sredini sve se više oslanjaju na "eksternalizaciju" politike azila kako bi se postupci prebacili na zemlje izvan EU. Sporazum Italije-Albanije ovdje se smatra prekretnicom. Prema [bpb.de] (https://www.bpb.de/themen/migration-integration/kurzdossiers/556615/die-ausagung-d-ropaeiischen-asilpoliti, a da se ne mogu etički povući i etički u skladu s čovjekom odbijeni azilanti.

Ovo je pitanje mnogih promatrača: hoće li nova migracijska politika, koju preuzmu Italija i Albanija, zapravo pomoći u smanjenju broja prijava u Europi ili će to dovesti samo do pomaka u migracijskim rutama? Odgovor na ovo pitanje još nije utvrđen i o njemu će se raspravljati u narednim mjesecima.