Bitcoin mining: Emisija CO2 veća nego u cijeloj Austriji!
U članku se ističe golemi ugljični otisak Bitcoina, koji doseže 98 milijuna tona godišnje i premašuje emisije Austrije.

Bitcoin mining: Emisija CO2 veća nego u cijeloj Austriji!
Bitcoin mreža ima alarmantan ugljični otisak od 98 milijuna tona godišnje, što je više od godišnje emisije stakleničkih plinova u Austriji, koja iznosi oko 69 milijuna tona. Ovaj zastrašujući rezultat pokazuje da kriptovalute, posebice Bitcoin, ne opterećuju samo financijski već i okoliš. Svaka Bitcoin transakcija proizvodi onoliko CO2 koliko 105 000 sati YouTube videa ili 1,4 milijuna Visa transakcija. Ovi brojevi ilustriraju koliku potrošnju energije Bitcoin rudarenje ima na okoliš.
Bitcoin mreža koristi blockchain tehnologiju za provjeru valjanosti transakcija na način zaštićen od krivotvorenja. Ova se provjera trenutačno provodi pomoću procesa "Dokaz rada" (PoW). Brojni rudari se natječu u rješavanju složenih kriptografskih zagonetki, što dovodi do velike potrošnje energije. Većina potrebne energije dolazi iz fosilnih izvora, što značajno doprinosi emisiji CO2. Prema predviđanjima, potražnja za električnom energijom za rudarenje Bitcoina bit će preko 135 teravat sati (TWh) 2023. godine, što znači veću potrošnju energije od mnogih mnogoljudnih zemalja, uključujući čak i Pakistan.
Utjecaj Bitcoin rudarenja na okoliš
Studija koju su proveli Kaveh Madani i njegov tim, objavljena u časopisu Earth's Future, pokazala je da je oko 173 TWh bilo potrebno za rudarenje Bitcoina između 2020. i 2021. To predstavlja povećanje od 60% u usporedbi s razdobljem 2018.-2019. Studija pokazuje da 67% električne energije za rudarstvo dolazi iz fosilnih izvora energije, a samo oko 16% dobiva se iz hidroenergije. To dovodi do velikog ekološkog problema. Vodeni otisak proizvodnje Bitcoina bio je 1,65 kubičnih kilometara, što bi bilo dovoljno za opskrbu vodom za preko 300 milijuna ljudi u ruralnoj Africi.
Sustav dokaza o radu, koji služi kao tehnički temelj za Bitcoin, omogućuje anonimnim sudionicima izgradnju povjerenja u decentraliziranu mrežu. Prednosti PoW-a leže u visokoj razini sigurnosti i decentraliziranoj validaciji transakcija. Ali i nedostaci su ozbiljni: spora obrada, visoke naknade i enormna potrošnja energije smanjuju atraktivnost ovog sustava. Prosječna naknada za Bitcoin transakciju trenutno iznosi oko 23 USD i povećava se tijekom razdoblja velike potražnje.
Budućnost i alternative
Moguće rješenje za ove probleme mogli bi biti alternativni konsenzusni protokoli kao što je Proof of Stake (PoS), koji zahtijeva daleko manje računalne snage i može smanjiti potrošnju energije do 99%. Ethereum je već uspješno prešao na PoS, pokazujući da je moguće održivije i učinkovitije rješenje za blockchain tehnologije. Međutim, ova metoda dolazi sa svojim izazovima koje treba prevladati.
S obzirom na utjecaj na okoliš i ogromnu potrošnju energije, kriptovalute poput Bitcoina pod velikim su pritiskom ekologa i kreatora politike. Rasprava o održivim rješenjima za blockchain tehnologiju bit će ključna u nadolazećim godinama. Izazovi su veliki, ali je potreba za ekološki prihvatljivim pristupom digitalnoj valuti neosporna.